ARHEOLOZI u Pompejima otkrili su rijetke freske gotovo u prirodnoj veličini koje nude novi uvid u vjerske običaje u tom drevnom gradu prije nego što ga je uništila erupcija Vezuva 79. godine.

Veliki friz koji se proteže preko tri zida dvorane za bankete predstavlja živopisne slike obreda inicijacije za sljedbenike Dioniza - starogrčkog boga vina, plodnosti, kazališta i vjerske ekstaze.

Rituali inicijacije, poznati kao Dionizove misterije, bili su tajnoviti vjerski obredi posvećeni bogu, koji su obećavali duhovno prosvjetljenje i vjerojatno blagoslovljeni život nakon smrti.

Ministar kulture: Povijesni dan

Freska, koja datira iz 40. do 30. godine prije Krista, predstavlja živopisne slike sljedbenika Dioniza u stanjima ritualne ekstaze, plesa i lova, nalik freskama obližnje Vile misterija koje su otkrivene prije 100 godina.

"...Današnji dan bit će zapamćen kao povijesni jer je otkriće koje predstavljamo povijesno", rekao je talijanski ministar kulture Alessandro Giuli koji je nazočio otkrivanju fresaka.

"Pored Vile misterija, ove freske su neusporedivo svjedočanstvo o manje poznatim aspektima drevnog mediteranskog života."

Divovski friz prikazuje Dionizove sljedbenice i kao plesačice i kao žestoke lovkinje, koje nose zaklanu kozu na ramenima ili drže mač i utrobu životinje u rukama.

U središtu freska odjevene žene

U središtu je freska elegantno odjevene žene koja vjerojatno čeka da bude upućena u misterije.

Gornji friz prikazuje žive i žrtvovane životinje, uključujući srnu, vepra, pijetlove i ribe. Istraživači kažu da ovo suprotstavljanje naglašava dvostruku prirodu dionizijskog štovanja, kombinirajući uživanje s iskonskim žrtvovanjem.

"Pitanje je što želiš biti u životu, lovac ili lovina?" rekao je direktor Pompeja Gabriel Zuchtriegel.

Pompeje, drevni antički grad pored Napulja, i okolicu prekrio je debeo sloj vulkanskog pepela kada je 79. godine nove ere erumpirao Vezuv usmrtivši tisuće Rimljana, koji nisu imali pojma da žive uz jedan od najvećih europskih vulkana.