FRANCUSKI ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot iznio je ideju da bi se Kanada jednog dana mogla pridružiti Europskoj uniji, navodeći transatlantskog saveznika kao primjer globalne privlačnosti bloka. Polušaljive primjedbe o kanadskom pristupanju Uniji postale su sve češće kako se Ottawa prilagođava narušenim odnosima sa Sjedinjenim Državama.

EU kao globalni magnet

Govoreći na konferenciji Europa 2026. u Berlinu uz njemačkog kolegu Johanna Wadephula, Barrot je ustvrdio da Europska unija zbog rastućih geopolitičkih napetosti postaje sve privlačnija partnerima daleko izvan svojih granica.

"Danas devet zemalja ima službeni status kandidata za članstvo u EU. Mogle bi im se pridružiti i druge", rekao je Barrot. "Island za nekoliko tjedana ili mjeseci. A u nekom trenutku možda i Kanada."

Barrotova opaska o Kanadi nije iznesena kao konkretan politički prijedlog, već kao dio šireg argumenta da se EU profilira kao "treća supersila" sposobna uspostaviti ravnotežu u suparništvu između Sjedinjenih Država i Kine.

Ovi komentari dolaze u vrijeme dok europski čelnici nastoje ojačati geopolitičku ulogu bloka uslijed ruskog rata u Ukrajini i američkog rata na Bliskom istoku. Barrot je Europu opisao kao jedinstveno pozicioniranu da svojom gospodarskom snagom, demokratskim modelom i regulatornom moći privuče druge zemlje. "Mnoge se zemlje diljem svijeta žele približiti našoj uniji", poručio je.

Ukazao je i na znakove obnove suradnje s Ujedinjenim Kraljevstvom, spomenuvši rasprave u Londonu o tješnjim vezama s jedinstvenim tržištem, kao i na produbljivanje odnosa sa zemljama poput Indije i Švicarske.

Kanadski pogled preko Atlantika

Ideju o Kanadi kao potencijalnoj članici EU-a potaknuli su sve zategnutiji odnosi sa Sjedinjenim Državama pod Donaldom Trumpom. On je na početku svog drugog predsjedničkog mandata često govorio o pretvaranju Kanade u "51. američku državu".

Iako su se takve izjave isprva smatrale neozbiljnima, u Ottawi je smijeh postajao sve nervozniji da bi u posljednje vrijeme posve utihnuo. Da ideja o europskom putu ima podršku, pokazuje i anketa iz 2025. prema kojoj 44 posto Kanađana smatra da bi se njihova zemlja trebala pridružiti Europskoj uniji.

Prije francuskog ministra, sličnu je sugestiju iznio i finski predsjednik Alexander Stubb, koji je ranije u utorak tijekom trčanja s kanadskim premijerom Markom Carneyjem predložio da bi i on trebao "razmisliti" o ulasku u EU.

Službeni stavovi i budućnost odnosa

Barrot i Stubb najviši su dužnosnici koji su javno iznijeli takvu mogućnost. Glasnogovornik predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen pozitivno je reagirao na rezultate ankete, ali je na kraju odbacio ideju kao neprovedivu.

Sama Kanada također je odbacila bilo kakvu pomisao o članstvu. Premijer Carney izjavio je da nema planova za pridruživanje bloku. "Kratak odgovor je ne", rekao je kanadski premijer upitan o toj ideji na summitu NATO-a ranije ove godine. "To nije naša namjera. Ne idemo tim putem."

Umjesto članstva, Ottawa teži bližim vezama s Unijom, što uključuje i novo strateško partnerstvo za obranu i sigurnost usmjereno na produbljivanje suradnje u područjima trgovine, opskrbnih lanaca i sigurnosti.

Iako se punopravno članstvo Kanade u EU-u kratkoročno čini malo vjerojatnim, a konkretni planovi za to još ne postoje, u svjetlu rastućih geopolitičkih previranja takva mogućnost nije isključena.