PROFESORI u trajnom zvanju moći će na teret državnog proračuna raditi do 67. godine kako bi najbolji stručnjaci ostali u sustavu, rekao je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs predstavljajući izmjene Zakona o visokom obrazovanju. Oporba tvrdi da se izmjene donose po hitnom postupku zbog interesa pojedinaca.

"Ne predlaže se automatsko produljenje radnog odnosa, već samo na zahtjev zaposlenika ako na visokom učilištu postoji potreba za njegovim daljnjim angažmanom i ako to odobri Senat ili Fakultetsko vijeće", rekao je Fuchs u Hrvatskom saboru.

Nakon što navrše 65 godina, redoviti profesori u trajnom zvanju mogu predavati najdulje do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 70 godina, ali na teret nenamjenskih sredstava iz proračuna javnog visokog učilišta na kojem su zaposleni. Prema predloženim izmjenama, do 67. godine plaća bi im se isplaćivala iz državnog proračuna.

Asistenti bi na projektima mogli raditi do 10 godina

Predlaže se i projektno zapošljavanje asistenata kao dodatna mogućnost uz postojeći model zapošljavanja. "S asistentom zaposlenim na projektu visokog učilišta ili znanstvenog instituta može se sklopiti više od tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme, pri čemu se svaki projekt računa kao novo zaposlenje. Ukupno trajanje tog razdoblja, uključujući prvi ugovor, ne može biti dulje od 10 godina", rekao je Fuchs.

Ministar je pritom poručio da to ne znači da će mladi znanstvenici ostati zaglavljeni deset godina na kratkoročnim ugovorima. "Ti se mladi ljudi mogu javljati na sve natječaje koje raspisuju institucije, instituti, fakulteti ili integrirana sveučilišta. Ovo im samo može biti plus kad se mlad čovjek javi za radno mjesto", rekao je.

Zakonske izmjene odnose se i na izvanredne studente, kojima se produljuje rok za završetak studija. Dosad se rok računao tako da se broj godina studija množio s dva, a ubuduće bi se množio s tri.

Oporba: Hitni postupak zbog interesa pojedinaca

Saborska oporba ne smatra problematičnim samo produljenje radnog vijeka profesora na teret državnog proračuna do 67. godine, ali sumnja da se zakonske izmjene po hitnom postupku donose u korist određenih pojedinaca. Oporbeni zastupnici smatraju i da prijedlog ne motivira ustanove da podižu kvalitetu studija.

"Nedostaje nam strateška kampanja prema stranim studentima koja bi uključivala punu subvenciju njihovih školarina. Strani studenti bi nam trebali biti cilj, s dvosmjernim učinkom. Prvo, naši studiji moraju biti kvalitetni i konkurentni kako bismo ih dobili, a zatim bi njihov dotok, zajedno s njihovim talentima, donio novu kvalitetu", rekao je zastupnik Možemo Damir Bakić.

Zastupnica Centra Marijana Puljak istaknula je da izbor u trajno zvanje nije potvrda recentne znanstvene izvrsnosti. "Svako bi produljenje trebalo biti obrazloženo rezultatima i stvarnim potrebama ustanove, uz procjenu hoće li se zbog toga zatvoriti mjesto mlađoj osobi ili odgoditi njezino napredovanje", rekla je.

SDP: Stvara se nova kasta mladih ljudi bez sigurne budućnosti

SDP-ova Marija Lugarić osvrnula se na projektno zapošljavanje asistenata. Budući da već postoji radno mjesto suradnika na projektu, smatra da se ovom novinom stvara "nova kasta visokoobrazovanih i slabo plaćenih mladih ljudi, bez osigurane budućnosti".

"Dok će jedni imati klasično asistentsko mjesto, mentora, doktorat i definiran put prema akademskoj karijeri, ovi drugi će deset godina raditi na projektima, ovisiti o tome hoće li projekt dobiti financiranje i hoće li njihove institucije nakon projekta imati novac za sljedeći ugovor", rekla je Lugarić.

HDZ: Uvodi se dodatni model zapošljavanja

Vesna Bedeković iz Kluba HDZ-a odgovorila je da izmjene neće dovesti do raslojavanja suradničkih radnih mjesta asistenata. Prema njezinim riječima, "uvode dodatni model zapošljavanja prilagođen specifičnostima projektnog financiranja znanstvene djelatnosti".

Josip Jurčević iz Kluba Mosta problem vidi u tome što je javna rasprava o prijedlogu zakona trajala svega 15 dana i održana je u razdoblju kada je akademska zajednica najviše opterećena završetkom akademske godine.

"Akademski je sindikat još u prosincu 2025. napravio cjeloviti prijedlog zakona koji bi bio sukladan standardima EU, ali ga je ministar Fuchs ignorirao. Akademski sustav je okupiran financijski i kadrovski. Sve je podređeno izvršnoj vlasti", rekao je.

Nezadovoljstvo hitnim donošenjem zakona izrazio je i Nino Raspudić iz Kluba nezavisnih zastupnika. Dodao je da ni njemu nije sporno da ljudi u sustavu znanosti i visokog školstva nastave raditi nakon 65. godine. "Zakonom donesenim prije četiri godine nije to trebalo niti onemogućavati", rekao je. Domovinski pokret podržava prijedlog zakona.

"Predložene izmjene predstavljaju odgovor na konkretne probleme koji su se pojavili u primjeni postojećeg zakona iz 2022. te donose preciznija pravila, veću fleksibilnost u pojedinim područjima i mogućnost učinkovitijeg funkcioniranja sustava", rekao je DP-ov Tomislav Josić.

SDSS-ov Milorad Pupovac ocijenio je da će zakon u značajnoj mjeri unaprijediti mogućnosti uspješnog visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. Dodao je da bi više pažnje trebalo posvetiti pitanjima vezanim uz izvanredne studente te načinu izbora u Fakultetsko vijeće i Radničko vijeće.