MENADŽER Robert Golob je sa svojom strankom Pokret sloboda uvjerljivi pobjednik nedjeljnih parlamentarnih izbora u Sloveniji i moći će brzo sastaviti novu vladu sa još samo jednom ili dvije stranke, pokazuju službeni rezultati nakon više od 99.7 posto prebrojenih glasova.

Zastupnike u novom sastavu Državnog zbora (parlamenta) koji ima 90 članova, pri čemu ih se 88 bira s lista političkih stranaka, a dvoje s lista dviju nacionalnih manjina, dobilo je samo pet stranaka koje su prešle izborni prag od 4 posto.

Uspio nešto što nitko nikad nije

Golobova je stranka osvojila 35.54 posto glasova i 41 zastupnički mandat, što do sada nije uspjelo ni jednoj drugoj u povijesti slovenske demokracije, a odraz je okupljanja birača na ljevici koji su se protivili politici desne vlade Janeza Janše i "taktičnog" glasanja birača manjih stranaka s lijevog centra.

Drugi najveći broj glasova na jučerašnjim izborima pripao je Slovenskoj demokratskoj stranci (SDS) dosadašnjeg premijera Janeza Janše koji je već priznao poraz. Njegova je stranka osvojila 23.53 posto glasova i 27 zastupničkih mandata, jedan više u odnosu na izbore 2018. godine.

Na trećem je mjestu po izbornom rezultatu demokršćanska Nova Slovenija (NSI) koja je bila članica dosadašnje Janšine vlade, a čiji je predsjednik Matej Tonin najavio da će ubuduće predstavljati konstruktivnu oporbu.

Tanja Fajon izgledni koalicijski partner

Stranka Socijalnih demokrata (SD) koju vodi Tanja Fajon s osvojenih 6.65 posto glasova, što je nešto slabije u odnosu na rezultat prije četiri godine, osvaja 7 zastupničkih mandata i u novoj će vladi, po svoj prilici, biti glavni partner Golobu kao premijeru kojega bi po političkoj tradiciji mogla podržati i dva manjinska zastupnika iz reda mađarske i talijanske zajednice.

Stranka Ljevica (L) koju vodi Luka Mesec osvojila je s 4.38 posto glasova 5 zastupničkih mjesta, nešto manje od očekivanog prema predizbornim anketama.

S njom u vladi Golob dobiva još uvjerljiviju većinu, no postoje mišljenja nekih analitičara da bi to mogao izbjeći ako odluči sastaviti "vladu nacionalnog jedinstva", s obzirom na moguće pogoršanje društvene situacije ako se kriza u Europi zbog rata u Ukrajini nastavi i produži, te umjesto Ljevice u vladu uključi Novu Sloveniju (NSI), što je ipak manje vjerojatno, navode slovenski analitičari.