ČISTO matematički gledano, kopnena granica između zemalja NATO-a i Rusije se udvostručila na 2600 kilometara. 31. članica NATO-a Finska dijeli 1300 km granice s Rusijom. Od Barentsovog mora na sjeveru do Finskog zaljeva na jugu, granica uglavnom prolazi kroz šume, gotovo da u blizini nema većih naselja i uglavnom je neasfaltirana.

Prema stručnjacima u sjedištu NATO-a, finska vojska trenutno može sama osigurati ovu granicu. Smatra se da su oružane snage na novom sjeveroistočnom krilu saveza dobro obrazovane, uvježbane i motivirane. Finska nikada nije ukinula služenje vojnog roka za muškarce, pa ima 24.000 aktivnih vojnika i preko 900.000 obučenih rezervista. U slučaju obrane, kopnena vojska, mornarica i zrakoplovstvo mogli bi se povećati na 280.000 žena i muškaraca, piše Deutsche Welle.

Za populaciju od 5.5 milijuna to je relativno velika vojska, kaže Jacob Westberg, profesor na Sveučilištu za obranu u Stockholmu. Za usporedbu: njemački Bundeswehr broji samo 183.000 ljudi i 30.000 rezervista i to uz populaciju od preko 82 milijuna stanovnika. I vojna obveza je ukinuta prije nekoliko godina.

"Jake oružane snage"

"Za razliku od drugih zemalja, Finska nije smanjila svoja ulaganja u vojsku nakon Hladnog rata", pohvalio je najnoviju državu članicu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Naravno, kako je rekao, Finska sada dobiva jamstvo pomoći od svih NATO partnera, ali "Finska također čini NATO jačim", rekao je Stoltenberg. Na primjer, zračne snage Finske doprinose sa 60 modernih borbenih zrakoplova u velikoj mjeri obrani teritorija NATO-a.

"Postoji izuzetno visoka razina podrške stanovništva kada je riječ o otpornosti i obrambenoj spremnosti", rekao je glavni tajnik NATO-a o Fincima. Kako smatra obrambeni stručnjak Jacob Westberg, čak i kao desetljećima neutralna zemlja, Finska već dugo raspolaže snažnim oružanim snagama, koje su oblikovane kroz iskustva tzv. Zimskog rata 1939./1940., kada je Finska izgubila deset posto svoje površine u korist sovjetskih okupatora.

Moskva najavljuje protumjere zbog ulaska Finske u NATO

Finske oružane snage u potpunosti su na razini NATO-a i mogu se bez poteškoća integrirati u sve procese, ponavljaju iz sjedišta NATO-a u Bruxellesu. Ali glavni tajnik Stoltenberg na svojoj konferenciji za tisak još nije odgovorio na pitanje u kojim NATO postrojbama, borbenim skupinama na istočnom krilu, Finska želi sudjelovati te koji bi objekti NATO-a mogli biti premješteni u Finsku.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksander Gruško najavio je u Moskvi da će njegova zemlja povećati svoju vojnu prisutnost na sjeverozapadu kao odgovor na ulazak Finske u NATO. Finska je već najavila isporuku modernih tenkova Ukrajini.

No ima li promjena nakon političke smjene u Helsinkiju? "Promjena vlade, koja bi trebala uslijediti nakon nedjeljnih parlamentarnih izbora, neće promijeniti kurs Finske prema NATO-u", izjavila je stručnjakinja za sigurnost Minna Alander s Finskog instituta za međunarodne poslove u razgovoru za medijsku kuću Redakcija Njemačka. O ovom pitanju postoji međustranački konsenzus. "Politika finske vlade prema Rusiji sve će se više temeljiti na udaljavanju umjesto na dijalogu s Moskvom", rekla je Minna Alander.

Kada slijedi Švedska?

Ulazak Finske bio je najbrži proces pridruživanja neke nove članice u 74-godišnjoj povijesti Atlantskog saveza. I Finska i Švedska podnijele su zahtjev tek u svibnju prošle godine.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nada se da će se i Švedska, zapadni susjed Finske, uskoro moći pridružiti. Još jednom je pozvao turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da odustane od svog veta na švedsko članstvo. Prema Stoltenbergovim riječima, Švedska je ispunila sva obećanja Turskoj. Turska pak još uvijek inzistira na izručenju kurdskih disidenata koje Ankara klasificira kao "teroriste", a koje Švedska ne želi izručiti.

Ulazak Švedske u savez ne bi pogodovao samo sigurnosnoj politici nego i vojno, rekao je za DW vojni stručnjak Jacob Westberg. "Rusiji bi bilo teže djelovati na Baltičkom moru. Švedska također ima pet vrlo modernih podmornica koje bi nadopunile flote iz Poljske i Njemačke."

Američki predsjednik Joe Biden, koji je na čelu daleko najvažnije države NATO-a, u više je navrata naglasio da se ruski agresor i osumnjičeni ratni zločinac Vladimir Putin potpuno preračunao. "Želio je finlandizaciju NATO-a", rekao je Biden tijekom posjeta Varšavi u veljači aludirajući na neutralan položaj Finske. "Umjesto toga, dobiva integraciju Finske u NATO." NATO postaje sve veći i nije neutralan kao što je Finska bila desetljećima.

Pogled na kartu pokazuje da se pristupanjem Finske transatlantski obrambeni savez pomiče mnogo bliže drugom najvećem gradu Rusije, Sankt Peterburgu. Do sada je Estonija, smještena jugozapadno od Sankt Peterburga, bila jedina članica NATO-a blizu ruske sjeverne metropole.