Gura li Milanovićeva Vlada Hrvatsku svjesno u bankrot?
Grafovi: HNB, V.Vuković
"MI smo realni, ono što govorimo, to i ostvarujemo. Rast od 5% bismo svi voljeli, ali on je nerealan", izjava je ministra financija Borisa Lalovca koju je SDP objavio na službenom Twitter profilu.
Podsjetilo nas je to na slogan ‘Mi ništa ne obećavamo i to ispunjavamo" iz Alan Forda, koji odlično opisuje rad Vlade Zorana Milanovića u posljednje četiri godine.
Iako rast od 5 posto, iz sadašnje perspektive izgleda nerealan, s obzirom na stanje u javnim financijama, odnosno visoki javni dug i minus u proračunu, takav rast je jednostavno nužan kako bi se eventualno izbjegao skori bankrot.
Ne očekuju rast gospodarstva, zadužuju se, a istovremeno ne žele smanjiti troškove
Naime, prema posljednjim podacima HNB-a, Hrvatska je u prvih osam mjeseci samo za kamate na dug izdvojila više od osam milijardi kuna, te se godišnji iznos koji država plaća za kamate približava razini od 4 posto BDP-a. Što bi značilo da je rast gospodarstva od 4 posto potreban samo da bi se plaćale kamate.
Iako Milanovićeva vlada, sudeći po izjavama ministra financija ne planira (ni ne očekuje) snažniji rast gospodarstva, povećali su dug u godinu dana za preko 18 milijardi kuna. Znači li to da državu svjesno guraju u bankrot?
Istovremeno u kampanji naglašavaju da ne žele "rezove" odnosno smanjenje javne potrošnje. Znači: rast ne očekujemo, smanjenje potrošnje ne želimo, a novac će (valjda) padati s neba.
Hrvatsko gospodarstvo je nakon šest godina izašlo iz recesije, na valu potražnje iz Europske unije, te zbog niskih cijena energenata (nafte) na svjetskom tržištu, no i taj rast je daleko slabiji od usporedivih zemalja Srednje i Istočne Europe (SIE).
Zbog strukturnih problema koje Hrvatska ima, a čije rješavanje je Milanovićeva vlada očito ostavila za neka druga vremena, imamo najlošije dugoročne izglede rasta.
Kako je u svom govoru na nedavno održanoj konferenciji Zagrebačke burze upozorio i guverner HNB-a Boris Vujčić "... uz Sloveniju i Litvu, Hrvatska ima najlošije izglede rasta u dugome roku. Iako se na prvi pogled razlike među zemljama čine malima, valja reći kako se kroz vrijeme one kumuliraju pa bi se do 2040. razlika u životnom standardu između Hrvatske i najuspješnijih zemalja iz promatrane skupine mogla gotovo udvostručiti."
Osim što državni proračun već godinama ima veće rashode od prihode, te što se dug približio razini od 90 posto BDP-a, Hrvatskoj u sljedećim godinama (do 2025.) na naplatu stiže preko 18 milijardi kuna godišnje duga po obveznicama, zbog čega će se vjerojatno morati dodatno zaduživati.
Zbog svega navedenog, jasno je da će se sljedeća vlada, koja god ona bila, morati itekako potruditi da osigura rast od 5 posto, ali i drastično smanji troškove države.
Ako ne znaju kako se to radi, neka se raspitaju kod svojih kolega u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj...
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati