NASTAVNI zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba noćas je imao čak 80 intervencija, a jučer više od 100, a pomoć su uglavnom zatražili srčani i plućni bolesnici i osobe starije životne dobi, rekao je Hini dr. Jozo Brkić, voditelj smjene u Nastavnom zavodu.

Dr. Brkić kaže da je 80 intervencija, koliko su ih imali noćas, puno za noćnu službu. Jutros još nisu imali intervencija, ali s obzirom na visoke temperature, očekuju ih. 

Preko 100 intervencija jučer preko dana

Jučer su tijekom dana imali više od 100 intervencija. Najviše su intervenirali kod srčanih i plućnih bolesnika i uglavnom kod osoba starije životne dobi.  

Kad su velike, ekstremne vrućine, Hitna medicinska služba ima 10-ak posto povećanja opsega posla, kaže Brkić. Napominje i da je teško razlučiti je li to zbog tih ekstremnih vrućina i toplinskih valova, ali činjenica je da ih najčešće zovu kronični bolesnici i osjetljive skupine stanovništva. 

Problem je, kaže, ako kronični bolesnici ne koriste lijekove i ne pridržavaju se savjeta da ne izlaze van od 10 do 17 sati. 

Pomoć traže i mlade osobe

Pomoć traže i mlade osobe, dođe im slabo ako ne uzimaju dovoljno tekućine i nisu ništa pojeli. "Bolje spriječiti nego liječiti. Svi koji ne moraju neka ne izlaze van od 10 do 17 sati, pogotovo umirovljenici i oni koji imaju zdravstvenih poteškoća", poručio je voditelj smjene Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba.

Apelira na građane da piju dosta tekućine, jedu laganu hranu, a svi kronični bolesnici da uzimaju propisanu terapiju.  

Oprez s klimatizacijom

Kaže da barem po noći trebamo rashladiti stanove i da budemo oprezni s klimatizacijom i u stanovima i u automobilima. Razlika treba biti sedam do 10 stupnjeva kad su ekstremne vrućine, u automobilima prije dolaska na destinaciju klimatizaciju treba isključiti da se organizam privikne. 

Visoke temperature, koje će se prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda, danas kretati između 30 i 35 Celzijevih stupnjeva, mogu utjecati na zdravlje pa je potrebno zaštititi se od vrućine, posebno osobe sa zdravstvenim problemima, djeca i trudnice.

Izbjegavati boravak na suncu od 10 do 17 sati

Valja izbjegavati boravak na suncu od 10 do 17 sati, naročito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te oboljeli od šećerne bolesti. U slučaju vrtoglavice, slabosti, izrazite žeđi ili glavobolje potrebno je potražiti pomoć, neke su od preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Važno je rashladiti dom i tijelo te piti dovoljno tekućine, no izbjegavati alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Treba jesti češće male obroke i izbjegavati hranu bogatu bjelančevinama. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu, za starije od 60 godina i kronične bolesnike.

Treba smanjiti količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće, danju zatvoriti prozore i rolete, kao i umjetna svjetla te što je više moguće električnih uređaja.

Što se još savjetuje?

Preporučuju se tuširanje ili kupanje u mlakoj vodi, nošenje lagane široke svijetle odjeće i pokrivala za glavu te sunčanih naočala. Također i redovito korištenje kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UVA i UVB zračenja. Ako je moguće, valja izbjegavati naporni fizički rad.

Naročitu brigu valja posvetiti djeci - dojenčad do dobi od 6 mjeseci uopće ne izlagati suncu, dok se djeca do kraja prve godine života ne smiju izlagati izravnom suncu, te valja primjenjivati zaštitne kreme zbog indirektnog zračenja, hipoalergene bez kemijskih filtera.