PLAN za osnivanje posebnog tribunala za zločin agresije Rusije protiv Ukrajine je spreman i čeka samo političko odobrenje.

Neslužbeno se govori o "Putinovom tribunalu", jer se u međunarodnom pravu najviši državni čelnici mogu smatrati odgovornima za agresiju na drugu zemlju.

Iako su detalji o tribunalu, koji će biti pod okriljem Vijeća Europe, još uvijek tajni, poznato je da Vladimir Putin, dok je predsjednik, ne može biti kazneno gonjen zbog imuniteta koji važi za šefove država.

Istrage bez optužnica

"Poseban tribunal neće suditi Vladimiru Putinu u odsustvu dok je on predsjednik Rusije", potvrdio je predstavnik Europske unije na brifingu u Bruxellesu 10. travnja. Isto važi za premijera Mihaila Mišustina i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.

"To je, naravno, apsurdno", kritizira u razgovoru za DW Oleksandra Matvijčuk, direktorica organizacije Centar za građanske slobode, dobitnice Nobelove nagrade za mir. Ona smatra da je zadatak posebnog tribunala upravo da kazni one koji su odgovorni za zločine i koji su omogućili sve zločine koje ona i njeni suradnici dokumentiraju već jedanaest godina.

Na temelju istraga protiv Putina, Lavrova i Mišustina može se, prema planu za tribunal, pripremiti optužnica. Međutim, dok se ne ukine imunitet, ne može se podići optužnica niti izdati nalog za uhićenje.

Krug osumnjičenih i stručne kritike

Istraga se može voditi ne samo protiv trojice najviših ruskih dužnosnika, nego i protiv otprilike dvadeset ruskih službenika koji se nalaze na popisu koji je sastavio Kijev, potvrdio je izvor DW-a. Prema tim informacijama, tribunal će se usredotočiti na visoke političke i vojne dužnosnike koji su odgovorni za planiranje, pripremu i provedbu agresije na Ukrajinu.

Oleksandra Matvijčuk podsjeća da se Nürnberški procesi protiv glavnih ratnih zločinaca nacističke Njemačke nisu ograničili samo na trojicu predstavnika najvišeg vodstva. "Bilo je jasno da nisu samo tri osobe odgovorne za zločin agresije", kaže ona i dodaje da će "Putinov tribunal" tek utvrditi krug osoba koje su donosile odluke u Rusiji.

Gleb Bogush s Instituta za međunarodno pravo mira i sigurnosti Sveučilišta u Kölnu smatra da bi pred sud moglo biti izvedeno oko dvadeset osoba. "To bi trebao utvrditi sud", naglašava. Onaj tko je nevin, bit će oslobođen ali, kako naglašava Bogush, mora se održati proces u kojem će se svatko moći izjasniti pred neovisnim sudom.

Ključne kritike na račun tribunala

Bogush smatra da su osnivači tribunala faktički priznali Putinove privilegije, što bi moglo potvrditi njegovu tvrdnju da je nedodirljiv. Prema njegovom mišljenju, pitanje imuniteta trebalo je prepustiti sucima tribunala. Također kritizira to što Vijeće Europe nije proglasilo Putina nelegitimnim predsjednikom. Odluka da mu se dodijeli imunitet, tvrdi, šalje opasnu poruku koja bi se mogla shvatiti kao poziv na ignoriranje naloga Međunarodnog kaznenog suda (MKS), koji je izdao nalog za Putinovo uhićenje.

Međutim, Vijeće Europe smatra da će "formula pronađena za posebno tužiteljstvo biti dovoljna da se osigura odgovornost i suzbije nekažnjivost", navodi ova organizacija na upit DW-a. Naglašavaju da se međunarodno pravo razvija unatoč preprekama i da "osobni imunitet nije bjanko dozvola za nekažnjivost".

Oleksandra Matvijčuk ističe kako nije jasno koje će vremensko razdoblje tribunal obuhvatiti. "Rat nije započeo u veljači 2022., nego u veljači 2014.", naglašava. Strahuje da bi aneksija Krima i rat na istoku Ukrajine mogli biti zanemareni. "To bi imalo dugoročne pravne posljedice za one koji su patili tijekom osam godina između 2014. i 2022., kao i za obnovu međunarodnog prava i povratak okupiranih područja Ukrajini", zaključuje stručnjakinja.

Tehnički aspekti i političke prepreke

Plan za uspostavu posebnog tribunala izradila je od 2023. godine skupina vodećih pravnih stručnjaka, a predstavljen je u ožujku 2025. Obuhvaća ugovor između Ukrajine i Vijeća Europe, statut te sporazum o upravljanju tribunalom.

Odlučeno je da će sjedište biti u Den Haagu, uz suglasnost Nizozemske, potvrdio je jedan izvor DW-u. Kijev će tribunalima predati rezultate svojih istraga, a u obzir će se uzeti i dokazi koje je prikupio Međunarodni centar za progon zločina agresije protiv Ukrajine (ICPA) u Haagu. ICPA je osnovan uz potporu Europske komisije, a sastavljen je od odabranih nacionalnih tužitelja.

Vijeće Europe odabrano je kao institucija pod čijim će se okriljem tribunal odvijati, jer Ujedinjeni narodi nisu dolazili u obzir jer bi Rusija, koja u ovom tijelu ima pravo veta, takav projekt blokirala u Vijeću sigurnosti. Također, Međunarodni kazneni sud nije mogao preuzeti nadležnost jer ona vrijedi samo za države potpisnice Rimskog statuta, među kojima nije Rusija.

Neizvjesna budućnost tribunala

Plan za tribunal sada mora proći političku procjenu. Time započinje razdoblje neizvjesnosti jer, kako DW saznaje iz vlastitih izvora, sve upućuje na to da bi se Sjedinjene Američke Države mogle povući iz procesa nakon ponovnog dolaska na vlast Donalda Trumpa. U tom slučaju SAD ne bi ni politički ni financijski podržale tribunal. I Mađarska se protivi osnivanju tribunala. Još je neizvjesno kakav će stav zauzeti Azerbajdžan, Turska i Srbija. Za konačnu odluku potrebna je dvotrećinska većina unutar Vijeća Europe.

Ako se ta većina postigne, slijedi ratifikacija u mnogim parlamentima država članica, što bi moglo potrajati mjesecima. "U ratu se ne mogu očekivati brze mjere", kaže Gleb Bogush. Prema njegovim riječima, određene političke struje u različitim zemljama mogle bi tribunal doživjeti kao eskalaciju sukoba ili kao korak koji otežava pregovore. "To bi moglo znatno usporiti ovaj proces, ako ga ne i potpuno zaustaviti", zaključuje stručnjak.