POVJERENICA Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak su na posebnoj sjednici vlade potpisale Sporazum o partnerstvu između Europske komisije i Republike Hrvatske, koji Hrvatskoj omogućuje korištenje bespovratnih devet milijardi eura iz fondova EU do 2027. godine.

Hrvatska će u okviru sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje od 2021. do 2027. godine, radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija i zelene i digitalne tranzicije.

Očekuje se da će ta ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva, usmjerenog na izvoz.

Od devet milijardi eura, 2.56 milijardi eura namijenjeno je "ublažavanju klimatskih promjena", 2.5 milijardi za "radna mjesta i jednakost", 1.74 milijarde uložit će se u "inovativno i pametno gospodarstvo", a 1.34 milijarde eura je za "promet".

Premijer Andrej Plenković je u uvodu vladine sjednice rekao da vrijednost sporazuma od devet milijardi eura predstavlja 17 posto hrvatskog BDP-a, a da je zajedno s drugim izvorima financiranja Hrvatskoj u idućem desetljeću na raspolaganju 25 milijardi eura namijenjenih razvoju. 

Ravnomjerni razvoj po njegovim je riječima jedna od glavnih sastavnica politike hrvatske vlade pri čemu je ključno da svi dijelovi Hrvatske imaju jednake razvojne šanse. "Riječ je o izrazito velikim i izdašnim sredstvima za gospodarske i druge ciljeve", rekao je premijer.

Više od samoga novca

Povjerenica Ferreira ocijenila je da je sporazum EK-a i Hrvatske "puno više od samoga novca" i predstavlja ono što Hrvatska želi biti te je pozitivan moment u životu Hrvatske, put za ulaganja i ravnomjeran razvoj.

Sporazum po njezinim riječima ima tri ambicije. Prva je rad na stvaranju "pametne i konkurentnije Hrvatske" s diversifikacijom gospodarstva i njegovom digitalizacijom, pri čemu je naglasila da valja proširiti ekonomsku bazu i izvan turizma. 

Druga je Hrvatsku učiniti "zelenijom" i usmjeriti je prema "net zero" ekonomiji, a treća poduprijeti hrvatsko društvo i stanovništvo tako da bude zapošljivije, s konkurentnim vještinama i sposobnostima.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak je rekla da sporazum otvara brojne mogućnosti za transformaciju društva te je prilika za jačanje hrvatskih regija, posebno slabije razvijenih. Najavila je ulaganja u Liku, Gorski kotar, Dalmaciju, Baniju, Slavoniju i sjevernu Hrvatsku.

Prvi natječaji do kraja godine

Prvi pozivi u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. očekuju se do kraja ove, a prijave će krenuti početkom 2023. godine. Prijave na natječaje će krenuti s početkom iduće godine i zbog prilagodbe ulasku Hrvatske u eurozonu. Sredstva iz nove omotnice moći će se koristiti do 2030. godine.

Povlačenje kohezijskih sredstava temelji se na četiri programa, od kojeg su dva na upravljanju u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU - program Konkurentnost i kohezija (PKK), vrijedan 5.2 milijarde eura te Integrirani teritorijalni program (ITP), "težak" 1.57 milijardi eura.

Tu je još i program Učinkoviti ljudski potencijali, za korištenje Europskog socijalnog fonda, vrijedan gotovo dvije milijarde eura, koji je u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, te program za ribarstvo i akvakulturu, kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a vrijednost mu je 244 milijuna eura.

Razni ciljevi ulaganja

Program Konkurentnost i kohezija ima šest prioriteta, a cilj prvog prioriteta, vrijednosti 1.2 milijarde eura, je jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije. Drugi prioritet, "težak" 51.8 milijuna eura, proklamira jačanje digitalne povezivosti, što podrazumijeva nastavak ulaganja u širokopojasne agregacijske mreže.

Trećim prioritetom, od 2.1 milijardu eura, poticat će se energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije, prilagodba na klimatske promjene, zaštita okoliša i održivost resursa. Četvrti prioritet, vrijednosti 213.4 milijuna eura, obuhvaća razvoj održive intermodalne urbane mobilnosti, kao dio prijelaza na niskougljično gospodarstvo.

Peti prioritet, "težak" 1.01 milijardu eura, zagovara razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti, pa tako podrazumijeva i ulaganja u razvoj Transeuropske transportne mreže (TEN-T) u području cesta i željeznica. 

Naposljetku, šesti prioritet, iznosa 648.4 milijuna eura, zagovara ulaganja u jačanje zdravstvenog sustava, promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja.

Ciljevi ulaganja su razni - od toga da se do 2030. godine osigura da 96 posto djece starije od tri godine ima mjesto u dječjem vrtiću, više od 1660 novih mjesta u studentskim domovima, više od 4300 korisnika socijalnih ustanova u novim ili moderniziranim kapacitetima, a između ostalog proklamira i ulaganja u veteranske centre.

Četiri prioriteta

Kada je riječ o Integriranom teritorijalnom programu (ITP), on ima četiri prioriteta. Prioritet 1. proklamira industrijsku tranziciju hrvatskih regija, vrijednosti 554.8 milijuna eura, a između ostalog podržava inovacijske klastere, strateška partnerstva za inovacije, kao i ulaganja u rast i razvoj start-upova te malih i srednjih poduzeća. Pritom, za Panonsku Hrvatsku je planirano 200 milijuna eura, Jadransku Hrvatsku 140 milijuna eura, a Sjevernu Hrvatsku 100 milijuna eura. 

Prioritet 2., naziva "jačanje zelenog, čistog, pametnog, i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima", vrijedan je 146.6 milijuna eura, dok treći prioritet, "težak" 683.8 milijuna eura, podrazumijeva razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog razvoja i rasta.

U okviru Integriranog teritorijalnog programa, posebno se izdvaja ITU mehanizam, vrijedan 681.3 milijuna eura, čije se financiranje u najvećem dijelu, od 509.7 milijuna eura, planira u okviru prioriteta 3.

Njime se proklamira ulaganje 22 hrvatska grada, koji su podijeljeni u tri kategorije - središta urbanih aglomeracija, što uključuje četiri najveća hrvatska grada, zatim tu je 10 gradova koji su središta većih urbanih područja, te osam gradova koji su središta manjih urbanih područja, a sjedišta su županija.

Ulaganja u turizam, zelenu infrastrukturu...

Moguća su ulaganja primjerice u turizam, zelenu infrastrukturu, poput parkova, kulturnu baštinu, poduzetničke inkubatore, energetsku učinkovitost, čisti i pametni gradski promet.

Iz prioriteta 3. u novoj financijskoj perspektivi 150 milijuna eura će biti usmjereno za ulaganje u otoke, što uključuje ulaganja u plavu i zelenu infrastrukturu, prirodnu i kulturnu baštinu, prelazak na čistu energiju, kao i nadzor i smanjenje rizika od katastrofa.

Naposljetku, tu je i prioritet 4., naziva "pravedna tranzicija", vrijedan 178.7 milijuna eura, koji proklamira energetsku tranziciju, ulaganja u zelenu i digitalnu ekonomiju te u ljudski kapital.