GODIŠNJA inflacija u europodručju u listopadu 2025. pala je na 2.1%, dok je u Hrvatskoj iznosila 4.0%, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Time je hrvatska inflacija gotovo dvostruko viša od prosjeka eurozone te među najvišima u Europskoj uniji. Višu stopu od Hrvatske imaju samo Mađarska, Estonija, Latvija i Rumunjska, koja prednjači s čak 8.4%.

Prema Eurostatu, godišnja inflacija u europodručju smanjila se s 2.2% u rujnu na 2.1% u listopadu 2025. Godinu ranije iznosila je 2.0%. U Europskoj uniji stopa inflacije spustila se na 2.5%, nakon 2.6% u rujnu, dok je prije godinu dana bila 2.3%.

Najniže stope inflacije zabilježene su na Cipru (0.2%), u Francuskoj (0.8%) te u Italiji (1.3%). S druge strane, najviše razine inflacije i dalje bilježe Rumunjska (8.4%), Estonija (4.5%) i Latvija (4.3%).

U usporedbi s rujnom 2025., inflacija je pala u petnaest država članica, ostala stabilna u tri, a porasla u devet zemalja.

Hrvatska među državama s najvišom inflacijom

Hrvatska je s inflacijom od 4.0% značajno iznad prosjeka europodručja i EU-a, ali i iznad većine zemalja koje su u posljednjim mjesecima uspjele smanjiti cjenovni pritisak. Podaci pokazuju da je Hrvatska ponovno u skupini država s najupornijim inflatornim pritiscima, zajedno s Mađarskom i baltičkim zemljama.

Iako Eurostat ne navodi detaljan pregled po državama, hrvatski ekonomisti, već dulje upozoravaju da je rast cijena u Hrvatskoj povezan s kombinacijom više domaće potražnje, nereguliranog tržišta i stvaranja oligopola, stalno visokih troškova usluga, posebice turizma, te sporijeg prelijevanja pada globalnih cijena energenata na domaće tržište.

U listopadu 2025. najveći doprinos inflaciji u europodručju došao je iz sektora usluga, koji je pridonio ukupnoj stopi s +1.54 postotna boda. Slijede hrana, alkohol i duhan s +0.48 bodova te neenergetski industrijski proizvodi s +0.16 bodova.

Jedina kategorija koja je imala negativan doprinos bila je energija, s -0.08 bodova, čime je potvrđen trend stabilizacije i pada cijena energenata koji se intenzivno bilježi tijekom 2024. i 2025. godine.

Hrvatska u problemima

Činjenica da je inflacija u Hrvatskoj dvostruko viša od prosjeka eurozone predstavlja dodatni izazov za fiskalnu i monetarnu politiku, posebno u trenucima kada Europska središnja banka razmatra usporavanje ili zaustavljanje ciklusa podizanja kamatnih stopa, što RH ne ide u prilog.

Viša inflacija u Hrvatskoj znači i sporije realno povećanje plaća, te predstavlja opterećenje za kućanstva i poduzeća, posebno u sektorima koji ovise o domaćoj potražnji.

Eurostat će detaljniju strukturu inflacije po državama objaviti u idućim danima, no već sada je jasno da se Hrvatska, unatoč usporavanju inflacije na razini EU-a, i dalje suočava s trajnijim cjenovnim pritiscima od većine članica eurozone.