HRVATSKA je u 2018. godini bila na pretposljednjem mjestu među zemljama Europske unije (EU) prema razini stvarne individualne potrošnje i bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku, ispred Bugarske, pokazalo je priopćenje Eurostata i Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U 2018. godini Hrvatska bila 36 posto ispod prosjeka EU-a

Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, iskazana standardom kupovne moći (SKM), u Hrvatskoj je u 2018. godini bila 36 posto ispod prosjeka EU-a. To predstavlja blago poboljšanje u odnosu na 2017. godinu kada je bila 38 posto ispod europskog prosjeka.

Bugarska je na posljednjem mjestu

Hrvatska se tako zajedno s Mađarskom našla na pretposljednjem mjestu među zemljama EU-a.

Na posljednjem je mjestu i dalje Bugarska sa SIP-om po stanovniku 44 posto ispod prosjeka EU-a.

U skupini zemalja čiji je SIP u 2018. godini bio više od 30 posto ispod europskog prosjeka nalazi se još Latvija.

Najveće poboljšanje zabilježila Rumunjska

U razdoblju od 2016. do 2018. godine najveće poboljšanje SIP-a po stanovniku zabilježila je Rumunjska, dosegnuvši razinu od 29 posto ispod europskog prosjeka u 2018. U 2016. bio je 35 posto ispod prosjeka EU-a.

Najveće pogoršanje zabilježeno je u Švedskoj s razinom SIP-a po stanovniku u 2018. godini osam posto višim od prosjeka. U 2016. bio je 12 posto iznad tog prosjeka.

Velike razlike među članicama

Prema drugoj procjeni europskog statističkog ureda, u 2018. godini je, kao i u godini prije, samo 10 zemalja EU-a bilježilo SIP po stanovniku iznad prosjeka Unije.

U Eurostatu su ponovno istaknuli kontinuirano velike razlike među zemljama članicama.

Najviše troši Luksemburg

Daleko najvišu razinu SIP-a po stanovniku, iskazanu SKM-om, i u 2018. godini je bilježio Luksemburg - 34 posto iznad prosjeka EU-a.

Slijedi Njemačka sa SIP-om po stanovniku 20 posto većim od prosjeka EU-a.

U sljedećoj su skupini Austrija, Danska, Belgija, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Finska, Švedska i Francuska, čija se stvarna individualna potrošnja po stanovniku, iskazana SKM-om, kretala u rasponu od sedam do 17 posto iznad prosjeka.

Najbliža je prosjeku u EU Italija sa SIP-om po stanovniku dva posto ispod europskog prosjeka.

U Irskoj, na Cipru i u Španjolskoj potrošnja po stanovniku bila je u 2018. godini do 10 posto ispod prosjeka EU-a.

Slijede Litva, Portugal, Češka i Malta u skupini zemalja sa SIP-om po stanovniku između 10 i 20 posto nižim od prosjeka.

Od 20 do 30 posto nižu potrošnju bilježile su Slovenija, Grčka, Poljska, Estonija, Slovačka i Rumunjska.

Prošle je godine BDP po stanovniku u 11 zemalja bio veći od europskog prosjeka

Eurostat ističe značajne razlike među zemljama i pri usporedbi BDP-a po stanovniku iskazanoj standardom kupovne moći. Prošle je godine BDP po stanovniku u 11 zemalja bio veći od europskog prosjeka.

Na prvom je mjestu ponovno Luksemburg s BDP-om po stanovniku dva i pol puta većim od prosjeka EU-a. Slijedi Irska s gotovo dvostruko većim BDP-om po stanovniku od prosjeka.

U Švedskoj, Njemačkoj, Austriji, Danskoj i Nizozemskoj BDP po stanovniku bio je 20 do 29 posto veći od prosjeka Unije.

Slijede Finska i Belgija koje su 11 i 17 posto iznad prosjeka, a u skupini zemalja s BDP-om po stanovniku iznad prosjeka još je i Francuska, koja ga je premašila za četiri posto.

Najbliže je prosjeku Malta, čiji je BDP po stanovniku dva posto ispod te razine.

Skupinu zemalja s BDP-om po stanovniku do 10 posto nižim od prosječne vrijednosti čine još Italija, Španjolska i Češka.

U Hrvatskoj je u 2018. BDP po stanovniku bio 37 posto niži od europskog prosjeka

Cipar, Litva, Slovenija i Estonija svrstali su se u skupinu s 10 do 20 posto nižim BDP-om po stanovniku od prosjeka u EU u 2018.

U Poljskoj, Mađarskoj i Slovačkoj bio je niži do 30 posto.

Hrvatska je uz Latviju, Rumunjsku i Grčku, u skupini zemalja čiji je BDP po stanovniku više od 30 posto ispod prosjeka EU-a.

U Hrvatskoj je u 2018. BDP po stanovniku bio 37 posto niži od europskog prosjeka. U 2017. bio je niži za 39 posto.

Bugarska je i u ovoj kategoriji na začelju ljestvice s BDP-om po stanovniku gotovo upola manjim od prosjeka Unije, odnosno 49 posto nižim od prosjeka.