Foto: Hina Graf: HNB

"NAKON šest uzastopnih godina kontrakcije, hrvatsko se gospodarstvo nalazi u fazi oporavka. Naznake takvih kretanja bile su vidljive još u drugoj polovini 2014. godine, da bi se rast intenzivirao početkom 2015., a posebice u drugome tromjesečju, prvenstveno uslijed snažnog rasta izvoza robe i usluga, ali i nešto povoljnijeg kretanja domaće potražnje. Očekujemo da će se slični trendovi, doduše nešto slabijeg intenziteta, nastaviti i u preostalom dijelu 2015., kao i u narednim godinama", rekao je giverner HNB-a Boris Vujčić na četvrtoj zajedničkoj konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije koja se održava u Rovinju.

Zbog tog makroekonomskog poboljšanja, HNB-ova projekcija rasta u ovoj i narednoj godini već je drugi puta revidirana na više. HNB sada očekuje da bi u ovoj godini domaće gospodarstvo moglo porasti za 1,2%, a u narednoj neznatno brže (1,5%).

"Ova revizija prvenstveno odražava zamjetan rast izvoza robe, za koji se ranije očekivalo da bi mogao usporiti na uobičajene razine zabilježene proteklih godina, kao i izvoza usluga uslijed izuzetno dobrih ovogodišnjih turističkih rezultata", rekao je Vujčić.

Usprkos pozitivnim trendovima, Vujčić je upozorio da su dugoročni potencijali rasta hrvatskog gospodarstva znatno lošiji nego prije krize.

Hrvatska bi do 2040. mogla biti dvostruko siromašnija od Slovačke, Latvije ili Poljske

"Iako su početak godine obilježili određeni pozitivni trendovi, valja naglasiti kako su hrvatski dugoročni potencijali rasta danas znatno lošiji nego prije krize. Štoviše, čak su i ove gotovo upola niže stope potencijalnog rasta okružene bitno većom neizvjesnošću jer u velikoj mjeri ovise o ubrzanju rasta investicija i produktivnosti. Osim toga, jasno je vidljivo da Hrvatska zaostaje za većinom drugih gospodarstava Srednje i Istočne Europe i pitanje je koliki rast gospodarstvo ovakve strukture može generirati u srednjem i dugom roku. Naime, unatoč pozitivnim trendovima i dalje relativno nizak udio izvoza robe u BDP-u ograničava njegov pozitivan doprinos ukupnim gospodarskim kretanjima", kaže Vujčić.

Guverner je upozorio i da bi zbog zaostajanje, Hrvatska mogla postati znatno siromašnija u odnosu na usporedive zemlje  Srednje i Istočne Europe, poput Latvije, Slovačke i Poljske.

"Naime, i Europska komisija ocjenjuje da, uz Sloveniju i Litvu, Hrvatska ima najlošije izglede rasta u dugome roku. Iako se na prvi pogled razlike među zemljama čine malima, valja reći kako se kroz vrijeme one kumuliraju pa bi se do 2040. razlika u životnom standardu između Hrvatske i najuspješnijih zemalja iz promatrane skupine mogla gotovo udvostručiti. U pozadini takvih kretanja nalazi se niska stopa zaposlenosti, koja je u Hrvatskoj nakon Grčke najniža u EU, kao i vrlo nizak rast produktivnosti rada. Uzme li se u obzir i ubrzano starenje stanovništva, koje negativno utječe na veličinu populacije sposobne za rad, jasno je kako hrvatska perspektiva rasta trenutno nije dobra.", upozorio je Vujčić.

Niska kvaliteta "ljudskog kapitala"

Vujčić se osvrnuo i na nisku kvalitetu "ljudskog kapitala" u Hrvatskoj, koja uz nisku stopu zaposlenosti i radno sposobnog stanovništva ograničava potencijal rasta.

"Primjerice, međunarodna procjena znanja i vještina na području matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti (PISA 2012) je pokazala da su hrvatski 15 godišnjaci značajno ispod prosjeka učenika iz 65 zemalja obuhvaćenih ispitivanjem, te se nalaze na začelju zemalja EU-a, pri čemu su od njih jedino lošiji učenici u Grčkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Pored toga, hrvatska sveučilišta su nisko rangirana na različitim svjetskim ljestvicama, pa se tako u 1000 najboljih svjetskih sveučilišta prema World University Rankings (CWUR 2015) smjestilo jedino Sveučilište u Zagrebu, i to na 551. mjestu. Ukupni izdaci za istraživanje i razvoj, mjereni udjelom u BDP-u, su također daleko ispod europskog prosjeka", kaže Vujčić.