EUROPSKI sud za ljudska prava (ESLJP) danas će objaviti odluku u predmetu dvoje hrvatskih ribara protiv Slovenije zbog kazni koje su im slovenske vlasti izrekle u spornom dijelu Savudrijske vale, odnosno Piranskog zaljeva.

Franka Makovac i Michael Latin tvrde da su im slovenski sudovi u prekršajnim postupcima povrijedili pravo na pošteno suđenje. Tužbe Sudu u Strasbourgu podnijeli su 2023., nakon što su iscrpili pravne mogućnosti u Sloveniji.

Njihov slučaj dio je više od 800 sličnih tužbi hrvatskih državljana protiv Slovenije povezanih s kažnjavanjem u spornim vodama između Hrvatske i Slovenije.

Jedna kazna 500, druga 840 eura

Slovenska pomorska policija kaznila je Makovac u ožujku 2018. s 500 eura zbog navodnog nezakonitog prelaska državne granice plovilom.

Kao dokazi bili su navedeni opažanje policajca, videosnimke, fotografije i radarski podaci. Makovac tvrdi da joj nije bilo omogućeno da se na odgovarajući način upozna s tim dokazima i očituje o njima.

Latina je slovenska ribarska inspekcija u veljači 2020. kaznila s ukupno 840 eura. Teretili su ga da je spriječio ribarskog inspektora da pristupi njegovu plovilu i time ometao službenu radnju te da nije imao odgovarajuću dozvolu za ribolov u slovenskim vodama.

Prema slovenskom N1, u dokumentaciji je navedeno i da je pristup slovenskog inspektora plovilu spriječila hrvatska policija, a ne Latin osobno.

Tvrde da nisu imali pošteno suđenje

Makovac i Latin pred ESLJP-om se pozivaju na članak 6. Europske konvencije o ljudskim pravima, koji jamči pravo na pošteno suđenje.

Tvrde da nisu bili upoznati sa svim dokazima koji su korišteni protiv njih, zbog čega nisu mogli učinkovito pripremiti obranu.

Navode i da slovenski sudovi nisu održali usmenu raspravu, da oni sami nisu saslušani te da nisu dobili mogućnost ispitati svjedoke protiv sebe ni pozvati svjedoke u svoju korist.

Upravo su to pitanja koja je ESLJP prilikom dostavljanja slučaja Sloveniji izdvojio kao ključna: jesu li ribari mogli vidjeti dokaze i očitovati se o njima, je li bilo opravdano odlučiti bez usmene rasprave te je li odbijanje saslušanja svjedoka bilo u skladu s pravom na pošteno suđenje.

Spor se vuče od raspada Jugoslavije

U pozadini slučaja je dugogodišnji hrvatsko-slovenski spor o granici u Savudrijskoj vali.

Hrvatska i Slovenija 2009. sklopile su arbitražni sporazum. Hrvatska je 2015., nakon što su otkriveni nedopušteni kontakti slovenskog arbitra i slovenske predstavnice pred arbitražnim sudom, objavila da izlazi iz arbitražnog postupka.

Arbitražni sud nastavio je postupak i 2017. donio odluku kojom je približno tri četvrtine zaljeva pripalo Sloveniji te je utvrđen i poseban režim slovenskog pristupa otvorenom moru.

Hrvatska tu arbitražnu odluku ne priznaje i smatra da ona za Hrvatsku nema pravni učinak. Slovenija, s druge strane, smatra da je odluka konačna i obvezujuća.

Već je postojao gotovo obrnuti slučaj

ESLJP se pitanjem kažnjavanja ribara u spornim vodama već bavio, ali u obrnutom slučaju.

Tri slovenska ribara žalila su se zbog kazni koje su im izrekle hrvatske vlasti. Sud je u svibnju 2024. njihove tužbe proglasio nedopuštenima.

ESLJP je tada zaključio da nije nadležan odlučivati o valjanosti i pravnim učincima arbitražne odluke iz 2017. Također je naveo da je prema hrvatskim propisima morska granica bila dovoljno jasno određena te da su slovenski ribari mogli predvidjeti da će ih hrvatske vlasti kazniti zbog ribolova u tim vodama.

Današnji slučaj ipak je pravno drukčiji. Hrvatski ribari ne traže od ESLJP-a da odredi granicu, nego tvrde da način na koji su slovenski sudovi vodili njihove prekršajne postupke nije zadovoljio standarde poštenog suđenja.