Hrvatskoj na naplatu stiže 19 milijardi kuna godišnje - ili privatizacija ili bankrot
Foto: Index
HRVATSKA ulazi u fazu visokih otplata javnog duga će u sljedećih deset godina za kamate i glavnicu izdvajati u prosjeku oko 19 milijardi kuna godišnje.
Ova godina (bila) je posljednja u kojoj se zemlja mogla pripremiti za ono što slijedi, jer dospijeva izdanje domaćih obveznica od "samo" 3,5 milijardi kuna, u drugoj polovici srpnja.
Država je nedavno na inozemnom tržištu pokušala izdati obveznice u vrijednosti od milijardu eura, no to je propalo. Vlada je, prema riječima ministra financija Marića odustala od izdavanja obveznica zbog visokih kamata koje su investitori tražili, a koje su se navodno kretale preko pet posto.
Visina kamata posebno zabrinjava jer središnje banke diljem svijeta vode labavu monetarnu politiku, pa su kamate na izuzetno niskim razinama - osim za Hrvatsku.
Javni dug, prema posljednjim podacima, dosegnuo je 290 milijardi kuna, a samo za kamate država je prošle godine izdvojila oko 11 milijardi kuna.
Već početkom veljače sljedeće godina na naplatu stiže obveznica od 5,5 milijardi kuna izdana na domaćem tržištu, a u travnju 1,5 milijardi američkih dolara na inozemnom tržištu. To nije sve, jer krajem studenog 2017. dospijeva još jedna domaća obveznica od 4 milijarde kuna.
Takve iznose, naravno, neće biti moguće otplatiti bez novog zaduživanja. Kakvi će biti uvjeti, odnosno kamate, sada je vrlo teško prognozirati, ali situaciju bi svakako mogli zakomplicirati događaji poput izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, ili promjena politika središnjih banaka, odnosno dizanje kamatnih stopa, koje bi dodatno otežalo financiranje zemalja poput Hrvatske.
U srpnju 2018. godina na naplatu stiže obveznica od 6 milijardi kuna na domaćem tržištu i 750 milijuna dolara u inozemstvu. Godinu kasnije imamo "pauzu" jer 2019. imamo dospijeće samo jedne obveznice od 1,5 milijardi dolara.
U ožujku 2020. na hrvatskom tržištu dospijeva obveznica od milijardu eura i 5 milijardi kuna, a u srpnju 1,25 milijardi dolara izdanih u inozemstvu.
Kao što je vidljivo na grafovima, visoke otplate traju sve do 2026. godine, koju završavamo dospijećem domaće obveznice od 10 milijardi kuna.
Bez obzira tko u sljedećem razdoblju bude upravljao državom, jasno je što slijedi - ograničenje rasta državne potrošnje, novo zaduživanje radi refinanciranja, i privatizacija državne imovine čime će se otplatiti dio dugova.
Vlada je ove godine pokrenula prodaju udjela u nekim nestrateškim poduzećima, no kada usporedimo 360 milijuna kuna koliko je dobiveno za 20 posto dionica Končara, s ovim iznosima dugova, jasno je da će privatizacijski planovi biti mnogo ambiciozniji, pa bi se "na bubnju" mogla naći INA (preostali dio) i HEP.
Nakon šest godina recesije, hrvatsko gospodarstvo napokon raste, no to nije ni približno dovoljno za rješavanje ovih problema, jer rast od 2,7 posto, koliko sada imamo ne pokriva ni kamate.
Poboljšalo se i stanje u javnim financijama, pa se manjak u proračunu približio razini od 3 posto, a ove godine mogao bi biti i manji od toga. To je sigurno pozitivan signal za investitore, no s obzirom na sve ostale probleme, nedovoljan da popravi poziciju Hrvatske, što se vidjelo i kod prošlotjednog pokušaja izdavanja obveznica.
Osim duga po obveznicama država ima i bankovne kredite u iznosu od 107 milijardi kuna, i kratkoročne vrijednosne papire - trezorske zapise - dospijeća do godinu dana koji iznose oko 20 milijardi kuna.
Facebook
Google
