HZZ: nezaposlenost u prosincu veća za 1,5 posto
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) izvijestio je danas da je krajem prosinca bilo evidentirano 317.577 nezaposlenih osoba, odnosno 4.791 osoba (1,5 posto) više nego u studenom, a 1.107 osoba (0,3 posto) manje nego u prosincu 2003.
Evidentirana nezaposlenost u odnosu na prethodni mjesec povećana je u devetnaest, a smanjena u dvije županije (Međimurskoj za 1,2 posto i Gradu Zagrebu za 0,6 posto). Najveće povećanje zabilježeno je u Istarskoj (9,5?posto) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (5,6 posto).
U usporedbi s istim razdobljem 2003. razina nezaposlenosti smanjena je u deset, a povećana u jedanaest županija. Najveće smanjenje zabilježeno je u Šibensko-kninskoj (10,1 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (5,9 posto).
Krajem prosinca 2004. bile su evidentirane 185.073 nezaposlene žene, što je 58,3 posto naspram 41,7 posto nezaposlenih muškaraca. Udio nezaposlenih žena smanjio se za 0,4 posto u usporedbi s prethodnim mjesecom, te 0,2 posto prema istom razdoblju prethodne godine.
Među nezaposlenima prevladavaju osobe sa završenom trogodišnjom srednjom školom za zanimanja, odnosno školom za KV i VKV radnike, kojih je bilo 128.524 ili 40,5 posto.
Slijede osobe sa četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja i gimnazijom (24,2 posto) te osobe sa završenom osnovnom školom (22,3 posto).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Najmanji je udio osoba s višom školom ili stručnim studijem (2,7 posto) te završenim fakultetom, akademijom, odnosno magisterijem i doktoratom (3,9 posto).
Nema bitnih promjena u strukturi prema dobi jer i dalje najveći udio imaju osobe iznad 50 godina (20,3 posto), a najniži od 15 do 19 godina (6,2 posto).
Uspoređujući s istim razdobljem prethodne godine, povećao se broj nezaposlenih u najstarijoj dobnoj skupini (iznad 50 godina) za 7,9 posto, te u dobi od 25 do 29 godina za 0,6 posto.
U prosincu 2004. u evidenciju nezaposlenih prijavilo se 22.489 osoba (5,8 posto manje nego prethodnoga mjeseca i 1,8 posto više nego u prosincu 2003.).
Najviše je novoprijavljenih došlo izravno iz radnog odnosa (14.964 ili 66,5 posto) i to najčešće zbog isteka rada na određeno vrijeme (9.640 osoba).
Najviše je novoprijavljenih došlo iz prerađivačke industrije (20,2 posto), trgovine (19,1 posto), hotela i restorana (17,5 posto) i građevinarstva (11,1 posto).
Najveći je priljev u evidentiranu nezaposlenost ostvaren u Splitsko-dalmatinskoj županiji (11,1 posto), Gradu Zagrebu (10,4 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (10,2 posto).
Iz evidentirane nezaposlenosti otišlo je ukupno 17.698 osoba (4,8 posto manje nego prethodnoga mjeseca i 13,1 posto manje nego u prosincu 2003.).
Zbog zapošljavanja (po ugovoru o radu, ugovoru o djelu ili drugom obliku rada) evidenciju je napustila 9.461 osoba (53,5 posto), a 8.237 osoba (46,5 posto) brisano je iz ostalih razloga.
Po ugovoru o radu u prosincu 2004. zaposleno je ukupno 8.648 osoba, što je 9,1 posto manje nego prethodnoga mjeseca i 0,6 posto manje nego u prosincu 2003.
Najviše je osoba zaposleno u trgovini (2.280 ili 26,4 posto od ukupnoga broja zaposlenih) i prerađivačkoj industriji (1.532 ili 17,7 posto).
Među županijama u zapošljavanju su predvodili Grad Zagreb (14,6 posto), Splitsko-dalmatinska (12,1 posto) i Osječko-baranjska županija (11 posto).
(Hina) pp/xmd ymd
Evidentirana nezaposlenost u odnosu na prethodni mjesec povećana je u devetnaest, a smanjena u dvije županije (Međimurskoj za 1,2 posto i Gradu Zagrebu za 0,6 posto). Najveće povećanje zabilježeno je u Istarskoj (9,5?posto) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (5,6 posto).
U usporedbi s istim razdobljem 2003. razina nezaposlenosti smanjena je u deset, a povećana u jedanaest županija. Najveće smanjenje zabilježeno je u Šibensko-kninskoj (10,1 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (5,9 posto).
Krajem prosinca 2004. bile su evidentirane 185.073 nezaposlene žene, što je 58,3 posto naspram 41,7 posto nezaposlenih muškaraca. Udio nezaposlenih žena smanjio se za 0,4 posto u usporedbi s prethodnim mjesecom, te 0,2 posto prema istom razdoblju prethodne godine.
Među nezaposlenima prevladavaju osobe sa završenom trogodišnjom srednjom školom za zanimanja, odnosno školom za KV i VKV radnike, kojih je bilo 128.524 ili 40,5 posto.
Slijede osobe sa četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja i gimnazijom (24,2 posto) te osobe sa završenom osnovnom školom (22,3 posto).
Najmanji je udio osoba s višom školom ili stručnim studijem (2,7 posto) te završenim fakultetom, akademijom, odnosno magisterijem i doktoratom (3,9 posto).
Nema bitnih promjena u strukturi prema dobi jer i dalje najveći udio imaju osobe iznad 50 godina (20,3 posto), a najniži od 15 do 19 godina (6,2 posto).
Uspoređujući s istim razdobljem prethodne godine, povećao se broj nezaposlenih u najstarijoj dobnoj skupini (iznad 50 godina) za 7,9 posto, te u dobi od 25 do 29 godina za 0,6 posto.
U prosincu 2004. u evidenciju nezaposlenih prijavilo se 22.489 osoba (5,8 posto manje nego prethodnoga mjeseca i 1,8 posto više nego u prosincu 2003.).
Najviše je novoprijavljenih došlo izravno iz radnog odnosa (14.964 ili 66,5 posto) i to najčešće zbog isteka rada na određeno vrijeme (9.640 osoba).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Najviše je novoprijavljenih došlo iz prerađivačke industrije (20,2 posto), trgovine (19,1 posto), hotela i restorana (17,5 posto) i građevinarstva (11,1 posto).
Najveći je priljev u evidentiranu nezaposlenost ostvaren u Splitsko-dalmatinskoj županiji (11,1 posto), Gradu Zagrebu (10,4 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (10,2 posto).
Iz evidentirane nezaposlenosti otišlo je ukupno 17.698 osoba (4,8 posto manje nego prethodnoga mjeseca i 13,1 posto manje nego u prosincu 2003.).
Zbog zapošljavanja (po ugovoru o radu, ugovoru o djelu ili drugom obliku rada) evidenciju je napustila 9.461 osoba (53,5 posto), a 8.237 osoba (46,5 posto) brisano je iz ostalih razloga.
Po ugovoru o radu u prosincu 2004. zaposleno je ukupno 8.648 osoba, što je 9,1 posto manje nego prethodnoga mjeseca i 0,6 posto manje nego u prosincu 2003.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Najviše je osoba zaposleno u trgovini (2.280 ili 26,4 posto od ukupnoga broja zaposlenih) i prerađivačkoj industriji (1.532 ili 17,7 posto).
Među županijama u zapošljavanju su predvodili Grad Zagreb (14,6 posto), Splitsko-dalmatinska (12,1 posto) i Osječko-baranjska županija (11 posto).
(Hina) pp/xmd ymd
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati