Foto: Index/FaH/Davor Puklavec/Pixsell

PREDMET u koji se unosi najviše promjena kurikularnom reformom, svakako je Informatika. Ona će se kao obavezan predmet uvesti u 5. i 6. razred osnovne škole, a djeca će već od 1. razreda moći imati Informatiku kao izborni predmet.

Profesorica Informatike Lidija Kralj, koja je bila na čelu radne skupine za Informatiku, u razgovoru za Index naglasila je kako će novi kurikulum Informatika učenicima omogućiti pripremanje za učenje, život i rad u društvu koje se razvojem digitalnih tehnologija vrlo brzo mijenja.

"Novi kurikulum predmeta Informatika omogućuje učenicima pripremanje za učenje, život i rad u društvu koje se razvojem digitalnih tehnologija vrlo brzo mijenja. Domenama Informacije i digitalna tehnologija, Računalno razmišljanje i programiranje, Digitalna pismenost i komunikacija te e-Društvo stavlja se naglasak na ishode kojima se želi potaknuti učenike na stvaranje sadržaja, pronalaženje rješenja, kreativnost i inovativnost. Tako učenici postaju aktivni korisnici, tvorci novih sadržaja i programskih rješenja, umjesto pukih korisnika tehnologije", rekla nam je profesorica Kralj.

Informatika se, kaže nam, uvodi kao obavezan predmet u 5. i 6. razredu osnovne škole, a u ostalim razredima osnovne škole je izborni predmet. Godišnja satnica u svim razredima je 70 sati. Prirodoslovno-matematičke gimnazije i strukovne škole i dalje imaju mogućnost realizacije programa s više sati godišnje.

Kako će se učiti Informatika?

"Odgojno-obrazovni ishodi formulirani su tako da učiteljima pružaju slobodu odabira učinkovitih i primjerenih sadržaja, programa i metoda rada koje odgovaraju mogućnostima učenika i škole uz istovremeno preuzimanje odgovornosti za ostvarivanje zadanih ishoda. Oni nisu napisani u obliku popisa sadržaja koje učitelj treba obraditi, već kao informatičke kompetencije učenika koje se razvijaju kroz različite obrazovne situacije.

Razvoj računalnog razmišljanja potiče se od prvog razreda osnovne škole kroz rješavanje primjerenih problemskih i logičkih zadataka, stvaranje strategija za analiziranje i rješavanje problema te programiranje, čime se postupno uvodi učenike u svijet digitalne tehnologije. Učenik će tako upoznati i vidjeti mogućnost primjene Informatike u svojim budućim zanimanjima. Kroz rad na projektima potiče se suradnja i komunikacija u online okruženju.

Uz standardne načine vrednovanja naučenog, predlažu se i suvremene metode i tehnike vrednovanja učenika uporabom raznovrsnih online programa, stvaranjem e-portfolija i predstavljanjem radova. Informatikom se učenici usmjeravaju prema odgovornoj i primjerenoj uporabi tehnologije, stvaranju digitalnih rješenja te snalaženju u e-društvu", rekla je profesorica Kralj.

A upravo je usmjeravanje prema primjerenoj uporabi tehnologije ono što je djeci prijeko potrebno, ako uzmemo u obzir količinu neprimjerenog sadržaja na internetu koji je djeci dostupan.

Koliko će vlada dati za opremanje škola?

"Zahvaljujem svim kolegicama i kolegama iz stručne radne skupine za Informatiku što su intenzivno radili na odgovaranju na pitanja iz javne rasprave i izradili novu inačicu kurikuluma nakon recenzija. S odmakom od godinu dana svi zajedno smo ponosni na taj kurikulum. Stručnjaci iz Estonije, Austrije i Velike Britanije pomogli su nam recenzijama te pokazali kako smo dobro i suvremeno osmislili taj kurikulum.

Recenzije su izrazito pozitivne što pokazuje da je novi kurikulum Informatike usklađen s europskim i svjetskim trendovima obrazovanja", rekla je profesorica Kralj te dodala kako je za Cjelovitu kurikularnu reformu u 2018. i 2019. godini predviđeno 150 milijuna kuna.

Što se tiče Informatike, u 2017. godini je iz proračuna osigurano 10,9 milijuna kuna (za opremanje, pripremu plana i programa), dok je za 2018. iz proračuna osigurano 26 milijuna kuna za opremanje škola.