IRANSKA strategija suprotstavljanja vojnoj nadmoći nanošenjem gospodarske štete razotkrila je ranjivost jednog od najvažnijih resursa današnjeg svijeta: podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju.

Iran je znatnu vatrenu moć usmjerio na rafinerije, izvoz nafte i turistička odredišta svojih susjeda, izazivajući gospodarski kaos u zaljevskim državama i zemljama koje s njima posluju.

Sada su mete postali i podatkovni centri koji pokreću tehnologiju presudnu za budućnost svjetskog gospodarstva. Iran je bombardirao nekoliko takvih centara u susjednim državama, a Sjedinjene Američke Države odgovorile su napadom na jedan iranski centar.

Podatkovni centri odavno su mete kibernetičkih napada, ali izravni fizički napadi na njih obilježje su 2026. godine. To je trenutak istine za vlade koje umjetnu inteligenciju smatraju ključnom za nacionalnu sigurnost i gospodarski rast, ali i za industriju koja je uložila goleme iznose u gradnju skupih podatkovnih centara diljem svijeta, piše CNN.

Nova fronta u ratu

Iran i SAD napali su najmanje pet podatkovnih centara u zaljevskoj regiji. Među tim napadima bio je i drugi iranski raketni udar na Amazonov centar u Bahreinu krajem prošlog mjeseca.

Amazon nije želio komentirati napad, ali javna nadzorna ploča Amazon Web Servicesa bilježi prekide u radu u toj regiji još od prvog napada na centar 30. travnja. Satelitske snimke pokazale su veliku štetu na objektu.

Iran je već u prvim danima rata jasno dao do znanja da podatkovne centre smatra opravdanim vojnim ciljevima. Iranska revolucionarna garda objavila je popis 29 tehnoloških meta u regiji koje namjerava napasti. Na njemu su se našle lokacije u vlasništvu Amazona, Googlea, Microsofta, Nvidije i Palantira.

Nakon napada 21. srpnja iranske su vlasti na Telegramu objavile da su ponovno gađale Amazonov centar zato što ta tvrtka pruža usluge računalstva u oblaku za potrebe američkih vojnih i obavještajnih operacija.

Amazon ima brojne ugovore s američkom vladom, među kojima je i sudjelovanje u projektu Joint Warfighting Cloud Capability vrijednom devet milijardi dolara. U tom projektu sudjeluju i Google, Microsoft te Oracle.

Zaljevske države željele su postati treće svjetsko središte AI-ja

Podatkovni centri u toj regiji nisu važni samo američkoj vojsci i industriji umjetne inteligencije. Važni su i zaljevskim državama, koje su se željele prometnuti u treće veliko svjetsko središte umjetne inteligencije, uz SAD i Kinu.

Saudijska Arabija namijenila je znatan dio svog državnog investicijskog fonda, vrijednog bilijun dolara, ulaganjima u umjetnu inteligenciju.

Ujedinjeni Arapski Emirati prošle su godine s Trumpovom administracijom sklopili veliki sporazum o gradnji Stargatea, podatkovnog centra za umjetnu inteligenciju vrijednog 500 milijardi dolara. Riječ je o najvećem takvom projektu izvan SAD-a, a u njemu sudjeluju OpenAI, Oracle, Nvidia i Cisco.

Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati zajedno su najavili više od dva bilijuna dolara ulaganja povezanih s umjetnom inteligencijom u suradnji sa SAD-om. Uvjet je bio da se istodobno povuku iz ulaganja u usporedivu kinesku tehnologiju.

Time se regija čvršće svrstala uz SAD, ali je ujedno izložila svoju AI infrastrukturu iranskim napadima, upozorila je Helima Croft, voditeljica globalne strategije u RBC Capital Marketsu.

"Ovi napadi i šire prijetnje potkopavaju povjerenje u regiju koja bi trebala postati važno središte inovacija i ulaganja u umjetnu inteligenciju", rekla je Croft.

"Oni također pokazuju kakvu ulogu te kompanije imaju u ratovanju i diplomaciji, ali i koliko je daleko SAD spreman ići kako bi ih obranio", dodala je.

Stari problem s novim obratom

Podatkovni centri mogu djelovati kao nova pojava zbog njihove nagle izgradnje tijekom revolucije umjetne inteligencije. No oni postoje desetljećima i odavno su dio ratnog nadmetanja.

Vojske često upravljaju zapovjednim operacijama daleko od prve crte bojišnice, dok protivnička strana njihove komunikacije pokušava omesti blokiranjem signala, a posljednjih desetljeća i kibernetičkim napadima.

Ali podatkovni centri koji eksplodiraju? To je novo.

Dva su glavna razloga. Umjetna inteligencija postala je gospodarski presudna za SAD i zaljevsku regiju, pa Iran napadima na podatkovne centre može uz relativno male troškove nanijeti štetu ondje gdje najviše boli. Pritom se prije svega koristi dronovima.

Istodobno, Iran može uvjerljivo tvrditi da su ti centri vojni ciljevi.

"Na njima nema naljepnice na kojoj piše: ‘Ovdje se nalaze vojni podaci’", rekao je Andrew Reddie, profesor javne politike na Kalifornijskom sveučilištu Berkeley.

"Podatkovni centri mogu istodobno pohranjivati podatke važne za vojsku i služiti komercijalnim potrebama", objasnio je.

"Ako ste Iran i gledate Amazon, to izgleda kao da je preko cijelog centra naslikana američka zastava", dodao je.

Što sada?

Sve to ima ozbiljne posljedice za tvrtke koje grade podatkovne centre i vlade koje žele da se oni grade na njihovu teritoriju.

Podatkovni centri u osnovi su golema skladišta puna iznimno skupe opreme, upozorio je Philip Wray, voditelj odjela za imovinu u osiguravajućoj kući MSIG USA. Ne može se učiniti mnogo kako bi ih se fizički zaštitilo od bombi i dronova.

Zato se sustavi grade s višestrukim pričuvnim kapacitetima. Takav je pristup prije svega služio kao zaštita od prirodnih katastrofa, presječenih kabela i sličnih problema, a sada postaje važan i zbog mogućih napada.

Kada jedan podatkovni centar prestane raditi, podacima koji su u njemu bili pohranjeni i računalnoj snazi koju je pružao obično se može pristupiti iz drugog centra.

Unatoč ratu, zaljevske države i dalje raspolažu golemim količinama novca i ne odustaju od ulaganja u umjetnu inteligenciju. No čak i uz veliku moguću zaradu strane bi kompanije mogle dvaput razmisliti o gradnji u regiji ako strahuju da svoju imovinu ne mogu primjereno zaštititi, upozorava Reddie.

Osiguranje je sve skuplje, ako ga je uopće moguće dobiti

Troškovi osiguranja podatkovnih centara naglo rastu, pod uvjetom da ih je uopće moguće osigurati.

"Neki klijenti zbog nedavnih događaja ponovno razmatraju trebaju li nastaviti s projektima, a neki osiguravatelji ne žele preuzeti određene rizike", rekao je Joe Macejak iz brokerske kuće Marsh.

Čak i kada uspiju dobiti osiguranje, tehnološke kompanije neće moći sav rizik prebaciti na osiguravatelja.

Cijene čipova, građevinskog materijala, rada i drugih troškova naglo rastu dok potražnja za podatkovnim centrima sve više jača. To je velik rizik za svaku kompaniju.

Osobito ako njezin podatkovni centar na krovu praktički ima golemu nacrtanu metu.