"HRT svima, a ne samo njima" akcija je Hrvatskog novinarskog društva (HND) i Sindikata novinara Hrvatske (SNH) u kojoj na društvenim mrežama izlaze ispovijesti bivših, ali i sadašnjih novinara HRT-a o cenzuri, dodvoravanjima aktualnoj vlasti, ali i razlozima zašto su pojedini novinari otišli s ovog nekad javnog servisa.

>> Odlučivanje o glavnom ravnatelju HRT-a je farsa, tvrde HND i SNH

"Borba za neovisan javni servis borba je za demokraciju i slobodno novinarstvo. HRT proživljava krizu najveću dosad. Bivši ravnatelj je u pritvoru, a novi se bira u problematičnom postupku, po problematičnom zakonu. Pitali smo kolegice i kolege koji su godinama radili na HRT-u zašto su otišli. A mnogi su otišli i napravili sjajne karijere u drugim medijima ili na drugim poslovima", stoji na profilu HND-a na društvenim mrežama.

Ispovijesti o radu na HRT-u su većinom potpisane imenom i prezimenom, no dio ispovijesti je i anoniman. Jedna od takvih opisuje dodvoravanje aktualnoj vlasti, točnije premijeru i šefu vladajuće stranke Andreju Plenkoviću. Naime, novinaru je, kako tvrdi, zbog jednog neugodnog pitanja Plenkoviću dvije godine bio zabranjen odlazak na teren. Ovo je njegova ispovijest.

Postavio neugodno pitanje Plenkoviću pa se pobrinuli da se to ne ponovi

"Prvi posjet Berlinu u mandatu premijera Andreja Plenkovića. Zbog ograničenog broja pitanja novinari domaćih medijskih kuća dogovaraju se što će pitati na konferenciji za medije. Zajednički je zaključak da bi pitanja u interesu javnosti bila ona o dinamici euroatlantskih integracija jugoistočne Europe te o tome tko će graditi optičku mrežu za širokopojasni internet u RH - konzorcij hrvatskih tvrtki ili privatni investitor (T-com). Pitanje je bilo aktualno jer je Most nezavisnih lista (u tom trenutku HDZ-ov koalicijski partner) bio protiv prodaje strateških komunikacijskih interesa. Novinari procjenjuju da postoji javni interes doznati je li se o tome razgovaralo.

HTV-ov novinar na konferenciji za medije koju je HTV4 prenosio uživo postavlja to pitanje, njemačka kancelarka Angela Merkel i premijer Plenković odgovaraju. Prema svjedočenju samog novinara, pet minuta nakon press-konferencije nazvala ga je nadređena urednica i, kako tvrdi, uz upit tko je 'naručio to pitanje', počela vikati na njega. Odgovorio joj je da je riječ o dogovoru svih hrvatskih novinara koji prate susret, na što je ona ocijenila da mu je pitanje glupo. Kako novinar dalje navodi, vrlo neugodan razgovor trajao je još neko vrijeme. Nedugo potom zove ga drugi nadređeni urednik, koji od njega traži da vlastito pitanje o širokopojasnom internetu te odgovore kancelarke Merkel i premijera Plenkovića izostavi iz izvještaja za središnji Dnevnik. Ostali mediji su njegovo pitanje i odgovore na njega objavili. Nakon ovog slučaja spomenuti novinar, inače član redakcije Vanjske politike, dvije godine nije išao na teren", objavljeno je na profilu HND-a.  

"Plenković u 50 posto središnjeg Dnevnika"

Isto tako, novinari na stranicama upozoravaju kako Plenković zapravo ima i previše prostora na državnoj televiziji, a jedan od tih primjera je iz kolovoza 2019. godine.

"Premijer Andrej Plenković u Dnevniku je, što slikom, što tonom, bio u više od 50 posto Dnevnika, koji je trajao 37 minuta. Nakon što se pojavio u pet priloga, uslijedio je intervju s premijerom u trajanju od 16 minuta. I nije bio ni prvi ni posljednji put. Često Dnevnik HTV-a izgleda ovako", objavljeno je na stranicama HND-a kao svjedočanstvo o radu "javnog servisa".

No, nije se samo dodvoravalo Plenkoviću već se "pokrivalo" i Kolindu Grabar-Kitarović tijekom predsjedničke kampanje, tvrde novinari.

"Dnevnik HTV-a je jedini medij u zemlji koji nije objavio ni sekunde o tome da je u izbornoj kampanji autobus predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović imao sudar. Dva dana nakon toga mediji su objavili da je autobus imao još jedan sudar. Opet su svi o tome izvijestili osim Dnevnika HTV-a, koji je vijest objavio tek nakon nekoliko dana, kada je iz Ureda predsjednice o tome objavljeno službeno priopćenje", stoji na stranicama HND-a. Tu su i primjeri da su novinari upozoravani da na privatnim profilima na društvenim mrežama paze kako pišu o Grabar-Kitarović.

"Pokrivalo" se i ostale HDZ-ovce, a najdrastičniji primjer je, kažu novinari, ignoriranje afera oko bivšeg ministra zdravstva Milana Kujundžića koji je na kraju podnio ostavku.

Izbjegavanje afera HDZ-ovaca

"U siječnju 2020. otkrivena je afera Kuće ministra Milana Kujundžića. Dnevniku HTV-a trebala su puna tri dana da snimi prvu od niza ministrovih nekretnina. Vremena i kamera svakako je bilo već prvi dan", stoji na stranicama HND-a.Tu su i primjeri kako je novinarima, kako tvrde, zabranjeno da postavljaju potpitanja na konferencijama za novinare, već samo naručena pitanja, te drugi primjeri cenzure kod izvještavanja o visokoj politici.

Tu je i priča o tome kako su novinarki, kaže, zabranili da postavlja pitanja i dali joj zadatak da doslovno bude - držač mikrofona. Osim primjera cenzure i dodvoravanja aktualnoj vlasti, objavljena su i svjedočanstva bivših novinara HRT-a koji se otišli s Prisavlja. Jedna od njih je i Nevena Rendeli.

"Otišla sam s HRT-a prije dvije godine kad sam se umorila od stalnih borbi sa sustavom koji jednostavno ne funkcionira, od najslabije plaćenih pa do najviše plaćenih radnih mjesta. Još gore od nepravednih plaća, bilo mi je teško gledati kako se najnesposobniji uspinju po ljestvici moći i uništavaju sve dobro što ostali naprave. Nisam nikad požalila jer na tržištu vrijede obrnuta pravila - koliko i kako radiš, toliko vrijediš. Ono za čim ću uvijek žaliti je program koji HRT zaslužuje, a mogli smo ga imati", napisala je Rendeli .  

"Borba klanova na HTV-u"

Već godinama na HTV-u nema poznatog TV lica Roberta Zubera koji kaže da njegov odlazak nije uzrokovao neke "tektonske svemirske poremećaje na toj televiziji".

"Moj odlazak bio je prije svega moja osobna odluka. Nitko me nigdje nije tjerao. No, da ne bude sumnje - moj odlazak uzrokovalo je sve ono što je u svakodnevnom televizijskom radu postajalo pravilo, a ne izuzetak. A to je sve ono što nikako ne bi trebala biti javna televizija. Kao bivši televizijski djelatnik, ali i kao redoviti pretplatnik HRT-a, i danas sam uvjeren da ta kuća mora postojati zbog niza potreba u ovom društvu. Kao i zbog velikog broja kvalitetnih uposlenika te kuće - unatoč nemalom broju onih koji to u toj kući zasigurno nisu. I unatoč nemalom broju također onih koji unutar HRT-a i dalje svakodnevno - šute, a priroda posla im je da govore. Dopustiti da tek tako nestane u svoj toj otužnoj ispodprosječnosti, bio bi pepeo na svakom članu ovog društva, koji bi tu kontinuiranu devastaciju odšutio", objavio je Zuber.

Tomislav Kalousek također je bivši novinar HTV-a koji je ondje radio devet godina, i to u Informativnom programu, u redakciji unutrašnje politike. Niz je razloga zašto je otišao.

"Prvi razlog je bio što sam prestao vjerovati u novinarstvo kao takvo, drugi što sam prestao vjerovati u televizijsko novinarstvo, a treći što sam prestao vjerovati u televizijsko novinarstvo u okviru HRT-a. Na HRT-u jednostavno nema prostora ni interesa da se bilo koja priča dublje istraži niti to koga zanima. Štoviše, to nitko ni ne želi. U Informativnom smo se bavili u principu samo prenošenjem izjava političara, a mene nije zanimalo da dočekam smrt radeći to. Izboriti se za prostor za bolje novinarstvo je bilo nemoguće jer je HRT eksperiment socijalnog darvinizma, u kojem se smjenjuju klanovi na upravljačkim funkcijama, a za posao ostaje jako malo prostora", napisao je Kalousek.

"Na Prisavlju ništa ne funkcionira kako treba"

Kako je objasnio, nije riječ o borbi lijevih i desnih klanova, već o ljudima ovisnima o moći, koji sklapaju nove koalicije iz dana u dan, samo da ostanu na upravljačkim pozicijama. Kaže da više nije htio biti dio toga. No, to je samo dio razloga.

"Negdje 2013. poslan sam na sjednicu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa čija je tema bio tadašnji ravnatelj Goran Radman. Ukratko, Povjerenstvo je zaključilo da je ravnatelj prekršio zakon po tri ili četiri osnove. O tome sam sastavio kratki izvještaj za podnevni Dnevnik, a za središnji sam radio dulju verziju, koja je predviđala da se i sam ravnatelj izjasni. Radman mi je zahvalio što sam ga kontaktirao, pristojno smo pričali desetak minuta pred svjedocima i rekao je da neće komentirati, a ja sam prilog napravio po pravilima struke, u zadnjem offu sam spomenuo da čovjek nema komentara. Sljedeći dan je očito ocijenio da mu nije bila dobra procjena i tražio je da se u Dnevniku pusti njegova izjava u trajanju od jedne minute i da mu se ne postavljaju pitanja. To su urednici odbili, pa je onda uz puno natezanja izjava puštena, ali je Dnevnik izašao bez potpisanih urednika. Programsko vijeće je tražilo očitovanje od kuće i na kraju je smišljena varijanta da se izmisli da mu ja nisam dao priliku dan ranije da se brani, što bi onda opravdalo njegov potez.

Zbog toga sam tužio njega privatno i HRT. Posljedica je bila da jedini u redakciji nisam dobio povišicu (uz dvije kolegice koje su bile na porodiljnom). S obzirom na to nezadovoljstvo svojim statusom, odlučio sam sreću potražiti van okvira HRT-a. Čak nisu pristali ni na sporazumni raskid ugovora. No, i da nije bilo tog slučaja, siguran sam da bih otišao s televizije. Jednostavno, u toj kući baš ništa ne funkcionira kako treba, ta tvrtka ne može zadovoljiti potrebe ni jednog čovjeka koji se želi pošteno baviti poslom. Kratkovremeno može poslužiti mlađem novinaru da stekne iskustvo, ali za sve ostalo - izbjegavati. Ne preporučujem", napisao je Kalousek, a objavio HND.