DNEVNIK Nove TV donosi i drugi dio istraživanja o predsjedničkim izborima. Istraživanje je ekskluzivno za Novu TV provela agencija IPSOS, CATI metodom, 26. i 27. lipnja, na uzorku od 1000 ispitanika. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,1%, a za rejtinge predsjedničkih kandidata 3,8%.

Koje karakteristike predsjednika su bitne građanima?

Na prvom je mjestu razumijevanje problema "običnih ljudi", to je važno za njih 38 posto. Zatim poštenje s 32 posto, a obrazovanje je na trećem mjestu s 10 posto, slijedi domoljublje s 9 posto pa neovisnost sa 6 posto te iskustvo s 5 posto.

Tko od kandidata ima najbolje karakteristike?

Kada su u pitanju problemi „običnih ljudi“, birači tu karakteristiku najviše pripisuju Miroslavu Škori koji dobiva 29 posto, slijedi Kolinda Grabar-Kitarović s 24 posto, a Zoran Milanović je na trećem mjestu s 14 posto.

Kada je u pitanju karakteristika poštenja, tu je na prvom mjestu Kolinda Grabar-Kitarović s 26 posto, zatim Miroslav Škoro s 25 posto, a Zoran Milanović je na 17 posto.

Obrazovanjem kao karakteristikom važnom kod predsjednik/ce ocijenjena je Kolinda Grabar-Kitarović s 42 posto, zatim Zoran Milanović s 20 posto te na trećem mjestu Miroslav Škoro sa 17 posto.

Domoljublje je karakteristika koju većina birača veže za Miroslava Škoru, točnije njih 39 posto, slijedi Kolinda Grabar-Kitarović s 30 posto i na trećem mjestu Zoran Milanović s 10 posto.

Kada je u pitanju neovisnost, tu je Miroslav Škoro na prvom mjestu s 26 posto, ali odmah iza njega je Kolinda Grabar-Kitarović s 24 posto i na trećem mjestu Zoran Milanović s 19 posto.

Iskustvo se veže za Kolindu Grabar-Kitarović s 49 posto, Zoran Milanović ima 31 posto, a Miroslav Škoro je na 8 posto.

I na kraju tu je karakteristika predstavljanja Hrvatske u EU i svijetu, gdje predsjednica stoji najbolje s 54 posto, slijedi Zoran Milanović s 20 posto i na trećem mjestu je Miroslav Škoro s 11 posto.

Treba li predsjedniku povećati ovlasti?

To misli većina građana ako ih se pita - i to njih 64 posto, da ovlasti trebaju ostati kao i sada misli 29 posto, a samo njih 7 posto smanjilo bi ovlasti predsjedniku.

Veće ovlasti bi i birači Kolinde Grabar-Kitarović, njih 64,8 posto, tu je i 54,6 posto birača Zorana Milanovića, ali i 84 posto birača Miroslava Škore. Veće ovlasti bi i birači HDZ-a, njih 69,3 posto, ali i SDP-a, njih 56,3 posto.

Kako treba birati predsjednika?

Većina misli i da se predsjednika treba birati izravno kao i sada, točnije njih 90 posto, a 10 posto misli kako bi se to moglo i u Hrvatskom saboru, a kao jedna od ideja spominjala se i dvotrećinska većina zastupnika.

Zanimljivo, birači i Kolinde Grabar-Kitarović (92,4 posto) i Zorana Milanovića (91 posto) i Miroslava Škore (92,4 posto) gotovo jednako razmišljaju i većina bi njihovih birača ostavila direktne izbore, kao i do sada.

Isto tako misle i birači HDZ-a, od kojih bi 91,6 posto predsjednika i dalje htjelo birati direktnim izborima, kao i 89,7 posto onih koji bi glasali za SDP.