IZ HRVATSKE želi pobjeći 93 posto građana, a to ne želi samo sedam posto. Podatak je to iz istraživanja portala MojPosao, provedenog na 1 300 ispitanika.

Istraživanje je obuhvatilo 43 posto onih koji imaju iskustvo rada u inozemstvu i 57 posto onih koji to iskustvo nemaju, a posebno su zanimljiva razmišljanja upravo te brojnije polovice ispitanika koji još nisu živjeli izvan Hrvatske. 

93 posto građana želi pobjeći iz Hrvatske, 50 posto se ne želi više nikada vratiti

Njih čak 93 posto željelo bi raditi u inozemstvu, a 50 posto željelo bi trajno iseliti iz Hrvatske!

34 posto željelo bi boraviti izvan Hrvatske od dvije do pet godina, 5 posto od jedne do dvije godine, tri posto od šest mjeseci do jedne godine, i jedan posto manje od šest mjeseci.

Samo sedam posto ispitanih Hrvata ne želi raditi u inozemstvu.

Zanimljivo je i da su ispitanici iz Hrvatske koji imaju obitelj s djecom u najvećoj mjeri spremni na trajno preseljenje (52%) ili na preseljenje od 2 do 5 godina (33%).

Ljudi dakle glavom bez obzira bježe iz zemlje za koju je Kolinda 2015. godine obećala da će biti jedna od najrazvijenih zemalja svijeta. Prisjetimo se tog sjajnog obećanja:

Ljudi bježe zbog boljeg standarda, svjetonazora i moralnih vrijednosti, ali i korupcije i nepoštivanja zakona

Ispitanici s iskustvom rada izvan Hrvatske, kao i oni iz Hrvatske, dakle svi oni koji nisu osjetili da je Hrvatska u Kolindinu mandatu postala jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta, navode iste razloge za odlazak iz zemlje. To su bolji standard, svjetonazor i moralne vrijednosti te, na trećem mjestu, bolje plaćen posao u struci.

Ispitanici u komentarima kao razloge odlaska navode još: nemogućnost pronalaska posla u Hrvatskoj, veliku birokraciju, korupciju te nepoštivanje zakona.

Trećina ispitanika (32%) s iskustvom rada izvan Hrvatske pristala je raditi posao koji ne bi radili u Hrvatskoj. Njih 68% tu su mogućnost odbili. Kao glavne razloge za prihvaćanje takvog posla ispitanici navode visinu plaće (46%) te osjećaj cijenjenosti od strane poslodavca u inozemstvu (41%).

Pristaju raditi i poslove koje ne bi radili u Hrvatskoj jer su plaće veće i više ih cijene

Ispitanici iz Hrvatske u većoj bi mjeri pristali raditi posao koji ne žele raditi u Hrvatskoj (48%), dok na to ne bi pristalo njih 47%. Smatraju da iseljenici rade poslove koje ne bi radili u Hrvatskoj zbog visine plaće (86%) te osjećaja cijenjenosti od strane poslodavca (70%).

Ispitanici koji su u inozemstvu prihvatili posao koji nisu željeli raditi u Hrvatskoj učinili su to zbog plaće od 1 000 do 2 000 eura (29%) te zbog plaće veće od 2 000 eura (21%).

U istraživanju je sudjelovalo najviše ispitanika u dobi između 26 i 35 godina, kako iseljenika (40%) tako i onih iz Hrvatske (45%). Slijede ispitanici od 36 do 45 godina (34%, odnosno 28%), stariji od 46 godina (21% izvan Hrvatske, 17% iz Hrvatske) te mlađi od 25 godina (5%, odnosno 10%).

Žele pobjeći visokoobrazovani, najviše ih otišlo iz Zagreba i okolice

Gotovo polovica ispitanika ima završenu visoku stručnu spremu (46% izvan Hrvatske, 48% iz Hrvatske) Slijede ispitanici sa srednjom stručnom spremom (36% ispitanika u obje skupine) te višom stručnom spremom (16% izvan Hrvatske, 14% iz Hrvatske).

Najviše ispitanih iseljenika u inozemstvo je otišlo iz Zagreba i okolice (39%) te istočne Hrvatske (20% ispitanika), dok su u najmanjoj mjeri u inozemstvo otišli ispitanici iz sjeverne Hrvatske (8%).

Građani očito nisu osjetili efekte ovog nezaboravnog obećanja iz 2015.: