Povijesna lekcija iz Sudeta: Zašto Ukrajina namjerava brani svaki metar Donbasa?
PREDAJA utvrđenih položaja ekspanzionističkom susjedu opsjednutom uništenjem vaše države obično je loša ideja. Ustupanje Sudeta i tamošnje guste mreže utvrda, šuma i rovova dovelo je 1938.godine do brze erozije sposobnosti Čehoslovačke da se brani od nacističke Njemačke.
U Europi postoje strahovi da će sposobnost Kijeva da se odupre Rusiji biti jednako devastirana ako Donald Trump, pod utjecajem ruskog predsjednika Vladimira Putina, izvrši pritisak na Ukrajinu da preda ključne obrambene linije u Donbasu, piše Politico.
Ustupak koji mogućava novi prodor u srce Ukrajine
Ta je opasnost bila na na umu Volodimira Zelenskog dok se u ponedjeljak u Washingtonu sastajao s Trumpom. I dok američki predsjednik možda vidi Donbas kao kost koju treba baciti Putinu kako bi se osigurao dogovor, Zelenski zna da bi takav ustupak Ruse stavio u položaj za novi prodor u srce Ukrajine.
"Ključno je da Europa ovo ne pretvori u još jedan München ili Jaltu", rekao je Tomáš Kopecký, povjerenik češke vlade za obnovu Ukrajine, aludirajući na izdaju Čeha na Minhenskom summitu 1938. i na prodaju srednje i istočne Europe Josifu Staljinu u Jalti 1945. godine.
Trump je rekao da vjeruje kako bi Putin pristao na mirovni dogovor kojim bi se okončao rat ako Ukrajina preda kompletne pokrajine Donjeck i Luhansk; Rusija trenutačno drži gotovo cijeli Luhansk i tri četvrtine Donjecka.
Prkosni Zelenski poručio je da to neće učiniti. "Nećemo napustiti Donbas. Ne možemo to učiniti. Donbas je za Ruse odskočna daska za buduću novu ofenzivu", rekao je Zelenski prošlog tjedna novinarima u Kijevu.
Putinova nezainteresiranost za pregovore u dobroj namjeri
Ako bi se to ipak dogodilo, Rusija bi bojišnicu pomaknula otprilike 80 kilometara dalje na zapad, dok bi Ukrajina bila prisiljena graditi nove obrambene linije na ravnom i otvorenom terenu u Harkivskoj i Dnjipropetrovskoj oblasti, daleko težem za držanje od utvrđenih gradova koje sada kontrolira.
"Ako danas napustimo Donbas, naše utvrde, naš teren, visove koje kontroliramo, očito ćemo otvoriti mostobran za pripremu ofenzive Rusa", upozorio je Zelenski. S time se slaže i ISW. Prekid vatre pod tim uvjetima dao bi Moskvi "znatno povoljniju startnu poziciju za buduću ofenzivu" i pokazuje Putinovu "trajnu nezainteresiranost za pregovore u dobroj namjeri".
Nije ovo prvi put da su vanjske sile željele na brzinu progurati potencijalno nepovoljan dogovor kako bi spriječile rat. U rujnu 1938. Adolf Hitler tvrdio je da bi predaja Sudeta, čehoslovačke regije s njemačkom većinom, zadovoljila njegove ambicije.
Francuska i Velika Britanija su se složile i prisilile Prag da prihvati zahtjeve Trećeg Reicha. Hitler, čija je riječ tada bila pouzdana kao i danas Putinova, rekao je da nema drugih teritorijalnih ambicija.
Ukrajinci su svjesni što se 1938. dogodilo Čehoslovačkoj
Čehoslovačka je godinama gradila tisuće bunkera i utvrđenja u šumovitom i planinskom području, uz modernu i dobro opremljenu vojsku od 1,2 milijuna ljudi. Njemačka je sve to preuzela a da nije ispaljen ni metak. U ožujku 1939. njemačke su trupe pregazile ostatak zemlje, a češka vojska nije mogla pružiti nikakav otpor.
Ukrajinci su itekako svjesni što se prije 87 godina dogodilo Česima. "Bez sigurnosnih jamstava, zamrzavanje rata znači drugi München 1938. godine", upozorio je Oleksij Haran, ukrajinski profesor komparativne politike, u komentaru za Njemački savezni centar za političko obrazovanje.
To se odnosi na navodna sigurnosna jamstva za Kijev, za koja je Trumpov pregovarač za rat u Ukrajini, građevinski poduzetnik Steve Witkoff, rekao da su slična NATO-ovu članku 5. o zajedničkoj obrani, premda je Trump više puta isključio pristupanje Ukrajine daleko pouzdanijem Atlantskom savezu.
Haran je ustvrdio: "Ako potpišemo sporazum o prekidu vatre ili čak održimo izbore bez sigurnosnih jamstava, Putin bi mogao nastaviti svoju agresiju već sljedećeg dana". Takav bi sporazum, rekao je, de facto priznao rusku kontrolu nad ukrajinskim teritorijima na neodređeno vrijeme i ponovio pogreške iz 1938. godine, kada su ustupci agresoru samo pozivali na daljnju eskalaciju.
"Slično se dogodilo i u Jalti"
Jaroslav Hricak, ukrajinski povjesničar i profesor na Ukrajinskom katoličkom sveučilištu, upozorio je da opasnost nadilazi još jednu minhensku izdaju: "Slično se dogodilo i u Jalti". Postoji i ljudska dimenzija pomicanja granica.
Europa s tim ima iskustva. Tijekom Drugog svjetskog rata, Nijemci i Sovjeti nametnuli su masovne programe etničkog čišćenja svom osvojenom stanovništvu. Godine 1945. milijuni etničkih Nijemaca protjerani su iz Čehoslovačke i Poljske.
Ako Ukrajina bude prisiljena predati cijeli Donbas Rusiji, Hricak tvrdi da će to Moskvi dati pravo da odlučuje o sudbini ljudi koji žive u bivšim zemljama sovjetskog bloka. To će se činiti protiv volje lokalnog stanovništva, dodao je Hricak, samo se pozivajući na status prava velike i moćne države da vlada manjim i slabijim državama.
Diplomati i vlade na istočnom krilu NATO-a upozoravaju da Rusija pokušava iskoristiti mirovne pregovore kako bi stekla stratešku prednost koju nije uspjela izboriti na bojištu unatoč tri i pol godine krvavih borbi koje su je stajale više od milijun žrtava.
"Rusija je vjerojatno svjesna da trenutačno nema dovoljno vojnih sposobnosti da sama na bojištu postigne svoje maksimalističke ciljeve", napisala je latvijska obavještajna agencija u svom najnovijem izvješću. Umjesto toga, Moskva "pokušava prisiliti Ukrajinu na ustupke raznim mjerama utjecaja".
"Ovo ne izgleda kao München i Jalta"
Ipak, unatoč zabrinutosti da bi Trump mogao predati Ukrajinu Putinu, postoje znatne razlike između 2025. i 1938. Kad je postignut dogovor o Sudetima, Čehoslovačka nije bila pozvana za pregovarački stol. Ovoga puta Zelenski je bio u Bijeloj kući kako bi razgovarao s Trumpom i jasno dao do znanja da želi prekid vatre temeljen na trenutačnoj crti bojišta između ukrajinskih i ruskih snaga.
Neki europski dužnosnici ostaju oprezno optimistični da SAD neće izdati Europu. "Ne mislim da će se to dogoditi", rekao je Kopecký, češki posebni izaslanik za Ukrajinu, napominjući da Trump razgovara sa Zelenskim i s europskim saveznicima. "Ovo ne izgleda kao München i Jalta."