ČINI se da četvrta doza cjepiva protiv covida-19 ne pruža ništa veću zaštitu od zaraze omikron sojem od treće doze. Na to ukazuje preliminarna studija iz Izraela.

Izrael je prva zemlja u svijetu koja sistematski poziva svoje građane da se cijepe četvrtom dozom. Tamo se uglavnom koristi cjepivo BioNTech/Pfizer. Znanstvenici su podatke objavili u ponedjeljak 17.1., oko tri tjedna nakon početka kampanje u cijeloj zemlji, piše Deutsche Welle.

Rezultati potvrđuju sumnje koje je još prošle nedjelje izrazila Europska agencija za lijekove (EMA). Marco Cavaleri, koji je odgovoran za strategiju cijepljenja pri EMA-i, kazao je na jednoj konferenciji za medije da ne postoje podaci koji bi govorili u prilog značajnog djelovanja četvrte doze.

Pojedine zemlje poput Danske, Mađarske i Čilea su bez obzira na zabrinutost regulatornih službi odobrile cijepljenje četvrtom dozom. Tedros Ghebreyesus, direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), još je krajem prosinca izjavio da bi paušalno dopunsko cijepljenje moglo prije produžiti pandemiju nego je okončati.

Cavaleri pak ne ukazuje samo na nedostatak podataka o efikasnosti više dopunskih cijepljenja već naglašava da bi česta dopunska cijepljenja mogla negativno djelovati na imunu reakciju protiv covida-19. To bi, naime, moglo dovesti do "zamora (imuniteta) stanovništva", koje je već dobilo više doza cjepiva.

Međutim, ni ova teza nije nesporna. Iako ne postoje klinički podaci o nedvosmislenom pozitivnom djelovanju višestrukih cijepljenja, nema ni znanstvenih dokaza da česta cijepljenja mogu dovesti do imunološkog zamora. Ova teza nikada nije ni istraživana.

Što je iscrpljivanje T-stanica?

Cavaleri vjerojatno strahuje da bi ponovljeno izlaganje antitijelima, poput onih koja se nalaze u cjepivima, moglo dovesti do anergije T-stanica, pretpostavlja profesorica Sarah Fortune s Harvard TH Chan School of Public Health, odjela za imunologiju i infektivne bolesti, u pismenoj izjavi za DW. 

U imunologiji se pod pojmom anergija podrazumijeva nedostatak reakcije na antigene isključivanjem imunog odgovora. Anergija T-stanica sprječava da T-stanice napadnu vlastito tijelo. One nas dakle štite od našeg vlastitog imunološkog sustava.

T-stanice, čim uđu u organizam, igraju ključnu ulogu u suzbijanju covida-19.

Fortune kaže da je Cavalerijeva zabrinutost znanstveno opravdana. Međutim, njegov strah treba prije shvatiti kao pitanje – znanstvenici bi na to trebali obratiti pažnju. Kod cjepiva protiv covida-19 još uvijek nije jasno javlja li se ovaj fenomen uopće. Po njenom mišljenju to ne bi trebalo utjecati na političke odluke.

Cijepljenje svakih nekoliko mjeseci nije uobičajeno

"Ideja o cijepljenju svaka četiri mjeseca ili čak češće je nova. To je nešto što do sada nikada nije viđeno kod drugih tipova virusa. A pomisao na (mogući) zamor T-stanica bi trebala biti razlog da se napravi pauza", kaže Reinhard Obst, profesor na Institutu za imunologiju pri Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu. 

"Kad bi mene netko pitao: 'Hej, bi li se ti cijepio svaka četiri mjeseca?' ili da kažemo svaka dva mjeseca, četiri puta zaredom… Ja bih onda rekao: 'Budi radije pažljiv i napravi pauzu'", kaže Obst.

Povremeno dopunsko cijepljenje pomaže

Holden Maecker, profesor imunologije s kalifornijskog sveučilišta Stanford, navodi u izjavi za DW da postoje podaci iz Velike Britanije koji pokazuju da je djelotvornije s drugom dozom cjepiva sačekati oko šest mjeseci. Imunološki sistem treba vremena da bi izgradio pamćenje.

To upućuje na zaključak da takozvano "osvježavajuće" cijepljenje u kratkim vremenskim razmacima nije korisno, naglašava Maecker. S druge strane nam "godišnje cijepljenje protiv gripe ne šteti" tako da dosad sve ukazuje na to da je povremeno ponavljanje cijepljenja protiv covida-19 korisno.

Nemoguća misija za cjepiva

Paul Offit, liječnik za infektivne bolesti na Dječjoj klinici u Philadelphiji i član savjetodavnog odbora za cjepiva pri američkoj Upravi za hranu i lijekove (FDA), smatra da je "osvježavajuće" cijepljenje protiv covida-19 za cjelokupnu populaciju strateški pogrešno.

On nije toliko zabrinut mogućom anergijom T-stanica, već ima načelne primjedbe: on smatra da je zdravstvena strategija, koja ima za cilj sprečavanje relativno lakših oboljenja - pogrešna.

Tako se od cjepiva protiv covida-19 zahtijeva nemoguće. Već u trećoj fazi studije o kvaliteti cjepiva firmi Moderna i Pfizer u prosincu prošle godine u SAD-u postignuta je 95-postotna efikasnost protiv lakših oblika bolesti. "To je neodrživo na duge staze", kaže Offit i dodaje da količina neutralizirajućih antitijela s vremenom opada.

Zbog toga on predviđa da bi cijepljene osobe mogle razviti lakše oblike bolesti "i to je u redu", kaže Offit. "Cilj je bio da ljudi ne dospijevaju u bolnicu, na intenzivnu njegu ili u mrtvačnicu. A cjepivo je to postiglo. Ali mi smo ove slučajeve označili kao proboj, što je po mom mišljenju bila greška u komunikaciji. Tako smo ovom cjepivu postavili standard koji ne bismo mogli primijeniti ni na jedno drugo cjepivo (protiv respiratornih bolesti)."

Tipična cjepiva protiv gripe i rotavirusa ne štite od lakših oboljenja, ali štite od srednje teških i teških i upravo to je smisao svega, smatra Offit. Fokus bi trebalo staviti na davanje prve i druge doze necijepljenim osobama, a ne na dopunsko cijepljenje ljudi koji su već dobili dvije doze. "Radi se o pandemiji svjetskih razmjera", kaže Offit. "Svi ćemo patiti od ovog virusa sve dok se on u cijelom svijetu ne stavi pod kontrolu."

U tom kontekstu treća, četvrta i peta doza cjepiva predstavljaju rasipanje resursa. "To nas odvlači od onog što nam je istinski potrebno: osigurati da ljudi dobiju prvu dozu cjepiva jer bi ona vjerojatno na duže vrijeme, čak godinama, štitila od teških oboljenja", upozorava Offit.

Booster ima smisla za ljude koji pripadaju rizičnim grupama, ali smatra da sama zaštita od omikrona nije dovoljan razlog da se ljudi više puta cijepe. "Ja jednostavno ne razumijem kakvog smisla ima cijepiti mlade i zdrave ljude zbog lakših oboljenja", kaže ovaj američki liječnik.