KLIMATSKE promjene, kemijska onečišćenja, mikroplastika, otpad, buka i invazivne vrste neki su od pritisaka na Jadran koje znanstvenici Instituta Ruđer Bošković istražuju u sklopu međunarodnog projekta MIRAMAR na zapadnoj obali Istre.

U projektu sudjeluju znanstvenici iz šest mediteranskih zemalja, a cilj je utvrditi kako se različiti ljudski i klimatski utjecaji preklapaju te što njihov zajednički učinak znači za morska staništa i organizme koji u njima žive. Cilj je razviti znanstveno utemeljene mjere zaštite i obnove prilagođene stvarnom stanju pojedinog područja.

"Svjesni smo da čovjek na različite načine djeluje na morske ekosustave i da je to djelovanje često štetno. Međutim, klimatske promjene, buka, svjetlosno onečišćenje, kemijska onečišćivala, invazivne vrste i morski otpad ne djeluju pojedinačno", objašnjava suradnica na projektu Mia Knjaz iz Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković.

"Morski organizmi izloženi su većem broju pritisaka istodobno, a njihov zajednički učinak moramo bolje razumjeti", dodala je.

Mjerenja na terenu i analiza uzoraka

U sklopu projekta znanstvenici mjere temperaturu, salinitet i pH-vrijednost mora. Istražuju mikroplastiku u morskoj vodi, sedimentu i na plažama, prate biljne i životinjske vrste, posebno pojavu invazivnih vrsta, te bilježe razine podvodne buke, svjetlosno onečišćenje i prisutnost kemijskih onečišćivala.

Povezivanjem tih podataka pokušat će utvrditi koji se pritisci pojavljuju zajedno, koliko su snažni i kako njihov zbroj utječe na pojedina staništa. Biolozi, kemičari, ronioci i drugi članovi istraživačkog tima brodom odlaze na odabrane lokacije, uzimaju uzorke morske vode i sedimenta te bilježe organizme koji ondje žive.

Nakon povratka na kopno uzorci se obrađuju u laboratoriju. Ovisno o vrsti uzorka i mjerenja, do prvih rezultata može proći nekoliko dana ili tjedana. "Terenski rad samo je prvi korak. Nakon njega slijede sati rada u laboratoriju, analiza rezultata, rad na računalu i mnogo mozganja. Tek povezivanjem svih podataka možemo razumjeti što se u moru doista događa", navodi Knjaz.

Obnova morskih cvjetnica kao jedno od rješenja

Cilj projekta MIRAMAR nije samo utvrditi probleme u morskom okolišu, nego i razviti te primijeniti rješenja koja se temelje na prirodnim procesima. Jedna od takvih mjera je obnova livada morskih cvjetnica, koje mogu pridonijeti stabilizaciji morskog dna, ublažavanju djelovanja valova, povećanju bioraznolikosti i pohrani ugljika.

"Zato obnova morskih cvjetnica ne rješava samo jedan problem. Ona može vratiti izgubljeno stanište autohtonih vrsta, povećati bioraznolikost, stabilizirati morsko dno i pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena. Takva mjera koristi i prirodi i ljudima, a prirodno se uklapa u ekosustav", istaknula je Knjaz.

Projekt traje do kraja 2027.

MIRAMAR okuplja osam partnera iz šest mediteranskih zemalja. Projekt koordinira Sveučilište u Sieni, odnosno njegov tim Plastic Busters uz:

• Institut Ruđer Bošković
• Mediteranski informacijski ured za okoliš, kulturu i održivi razvoj iz Grčke
• Španjolski institut za oceanografiju
• Helenski centar za istraživanje mora
• Zoološka postaja Anton Dohrn iz Italije
• Ministarstvo turizma i okoliša Albanije
• Korzikanski ured za okoliš iz Francuske

Istraživanja se provode na devet područja Sredozemlja, uključujući zapadnu obalu Istre. Projekt je započeo u travnju 2025. i traje do kraja 2027. godine.