PREDSJEDNIK Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković danas je na Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, na Golom otoku poručio da taj otok predstavlja jedan od simbola zla počinjenih za vrijeme Jugoslavije.

Govoreći o sjećanju na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma, rekao da su to zla koja su obilježila Europu u 20. stoljeću, od kojih su stradavali milijuni ljudi. 

Istaknuo je da su i Hrvatska i hrvatski narod prošli kroz sva tri totalitarizma, kroz zločin koji se događao tijekom 20.-og stoljeća te da su mnogi Hrvati osjetili što znači izgubiti svoje dostojanstvo ili člana obitelji zbog toga što je bio drugačiji, druge vjere, rase, nacije ili političkog uvjerenja.

"Goli otok je jedno od mjesta koje simbolizira zločine komunističke Jugoslavije, ovdje su deseci tisuća ljudi bili proganjani, mnogi ubijeni, a režim se posebno svirepo odnosio prema onima koji su bili njegovi protivnici", rekao je.

"Sjećamo se žrtava svih totalitarnih režima"

Jandroković je naglasio da je, kada se dođe na takva mjesta, posebno važno razmisliti o tome kako olako danas neki ljudi govore o Jugoslaviji, pokušavajući relativizirati zlo koje se događalo za vrijeme te države. 

"Na jedan romantizirani način pokušavaju prikazati Jugoslaviju, međutim, ona je bila diktatura, to je bio totalitarni režim, koji je svoje političke protivnike eliminirao na različite načine, od ubijanja, proganjanja do gubitka posla, nije bilo slobode riječi niti slobode političkog ili gospodarskog djelovanja. Jugoslavija je bila totalitarna država, a Goli otok predstavlja jedan od simbola zla koji su činjeni za vrijeme Jugoslavije", naglasio je. 

Naveo je da je današnje odavanje počasti na sve tri lokacije organizirano zajedno sa Skupštinom Primorsko-goranske županije, da su željeli zajednički, Hrvatski sabor i Skupština Primorsko-goranske županije, obilježiti ovaj dan jer je i na prostoru te županije bilo puno ljudi koji su stradali od sva tri režima.  

"Sjećamo se žrtava svih totalitarnih režima, ne želimo dijeliti žrtve, nego svima koji su stradali iskazati svoje poštovanje", rekao je Jandroković.

"Mladim ljudima želim da uče iz povijesti"

Istaknuo je da je to važno zbog sjećanja i zbog budućih generacija, mladih ljudi koji danas žive u slobodi i demokraciji, gdje se poštuje  dostojanstvo svakog čovjeka, za razliku od tih sustava koji su gazili po ljudskim pravima, nisu poštovali dostojanstvo ljudi i ubijali su političke protivnike.

"Jako je važno da mladi ljudi znaju da se to događalo u Hrvatskoj u 20. stoljeću", kazao je i dodao kako danas živimo u slobodi, demokraciji i miru, ali da to nije došlo samo od sebe, da su za to mnogi dali svoje živote te tu žrtvu treba poštovati.

"Mladim ljudima želim da uče iz povijesti, da se ovakva zla više nikada ne ponove te da osiguramo da Hrvatska bude slobodna, mirna i demokratska i razvija se u zemlju blagostanja", izjavio je Jandroković.

Predvodeći izaslanstvo Hrvatskog sabora u povodu obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma, Jandroković je položio vijenac i upalio svijeću ispred Spomen ploče žrtvama komunističkog režima stradalima na Golom otoku te kod Spomen-križa.

Odana počast žrtvama talijanskog fašističkog logora

Također je položio vijenac i upalio svijeću na Svetom Grguru, ispred Spomen ploče Vlade RH žrtvama komunističkog režima stradalima u političkom zatvoru-logoru te ispred Spomen ploče Udruge hrvatskih logoraša koncentracijskog logora otoka Grgur 1959.-1966.

Nakon što smo danas iskazali poštovanje žrtvama Golog otoka, žrtvama komunističke Jugoslavije, ovdje smo kako bismo iskazali i poštovanje prema žrtvama fašističke Italije, rekao je Jandroković.Istaknuo je kako se procjenjuje da je logoru Kampor bilo oko 15.000 ljudi,  mahom Hrvata, Slovenaca i Židova te da su mnogi ondje i završili svoj život, prema procjenama njih između 1500 i 4000. 

"Ovdje se sjećamo žrtava fašizma iz Drugog svjetskog rata i iznimno je bitno da se poklonimo svakoj žrtvi, kao što kroz godinu komemoriramo žrtvu Jasenovca, osuđujemo ustaški režim pa smo u Maclju gdje komemoriramo žrtve poraća, koje su ubijene od strane jugoslavenskih komunista, tako smo ovdje da osudimo i ovo mjesto koje je bilo pod vlašću talijanskih fašista," istaknuo je. 

Rekao je kako u Hrvatskoj, nažalost, postoje mnoga mjesta gdje su ljudi ubijani zbog toga što su bili drugačije vjere, nacije ili političkog uvjerenja te je naglasio da je iznimno važno da vlasti s nacionalne razine, županijske, s razine gradova i općina komemoriraju ta mjesta,  prisjećaju se žrtava i osude zločince. Dodao je da je to važno zbog mladih naraštaja kako se takve stvari više nikad ne bi ponovile.

"Moramo komemorirati da bi izbjegli tragedije u budućnosti"

"Kultura sjećanja je dio kulture koju gaje gotovo sve zemlje Europske unije i svaka ih obilježava na svoj način jer svaka ima, nažalost, svoju tragičnu i tužnu povijest, a Hrvatska obilježava na ovaj način, kao što smo mi to učinili danas," kazao je.

Na novinarsku tvrdnju da su i ove godine stavili fokus na odavanje počasti žrtvama komunizma te zašto političke stranke na jednak način ne pristupaju obilježavanju dana u kojem se osuđuju svi režimi, Jandroković je odgovorio da su danas u Kamporu kako bi odali počast žrtvama Drugog svjetskog rata i žrtvama fašizma.

"Kao što sam rekao, u Jasenovcu odajemo počast onima koji je ubio ustaški režim. Tamo gdje dođem, govorit ću o žrtvi i onome koji je počinio o zločin, tako da je logično da na Golom otoku govorim o zločinima komunističke Jugoslavije, a ovdje o zločinima fašističke Italije." rekao je

Jandroković je naglasio da ne dijeli žrtve, da se svakoj žrtvi treba pokloniti te da je na povjesničarima da govore o opsegu zločina, o broju ubijenih i progonjenih.

"Što se politike tiče, iznimno je bitno da imamo suglasje oko toga kakva je bila hrvatska povijest, da osudimo zločince i komemoriramo žrtve, to je dio kulture sjećanja, a da bismo izbjegli takve tragedije u budućnosti, moramo se sjećati onoga što se događalo u prošlosti," rekao je.

"Svaka nevina žrtva je jednaka"

Odgovarajući na opetovano pitanje zašto stranke ne pristupaju na isti način, Jandroković je rekao da su danas na komemoraciji predstavnici državne razine, on osobno u ime Hrvatskog sabora, kao i predsjednik skupštine Primorsko-Goranske županije Marko Boras Mandić te gradonačelnici Senja, Lopara i Raba. 

"Ovdje ne vidim, nažalost, predstavnike lijeve političke opcije, kao što ih nikad ne vidim niti u Maclju, kada obilježavamo žrtvu u Križnog puta ili Blajburga. Što se mene tiče, kao predsjednika Hrvatskog sabora, u ime te institucije pokrovitelji smo komemoracije u Jasenovcu i u Bleiburgu, dolazim na ovakva mjesta, jer su ovdje ubijani nevini ljudi," kazao je.

Jandroković je istaknuo da stoga poziva sve da se ponašaju na isti način, da ne mjere žrtvu jer "svaka nevina žrtva jednako vrijedi, a svaki zločin treba osuditi." "Ne bježim od osude bilo kojeg režima i volio bih da tako postupaju i svi drugi koji se u Hrvatskoj bave politikom," poručio je. 

Koncentracijski logor Kampor na Rabu otvorila je talijanska fašistička vlast u srpnju 1942. godine te je u njega deportirala stanovništvo s okupiranih i anektiranih područja Hrvatske i Slovenije. U logoru je bilo zatočeno oko 15 tisuća ljudi, uključujući oko 1200 malodobne djece, uglavnom Hrvata iz Gorskog Kotara, Slovenaca i Židova. Od gladi i teških uvjeta života u logoru umrlo je više tisuća ljudi, a raspušten je u rujnu 1943. godine nakon kapitulacije fašističke Italije.

Od 1948. na otok bio zloglasni zatvor za političke zatvorenike

Predsjednik Skupštine Primorsko-goranske Županije Marko Boras Mandić rekao je da se s dubokim poštovanjem prisjećamo žrtava svih totalitarnih režima. 

"Ovo vjerojatno prvi put u Primorsko-goranskoj županiji da sve razine vlasti, državna, regionalna i lokalna zajedno šalju poruku da je zločin komunističke, fašističke i nacističke vlasti bio isti i da su ti totalitarni sustavi imali isti obrazac te da svaki zločin treba osuditi", dodao je.

Na odavanju počasti žrtvama Golog otoka i Svetog Grgura bili su i izaslanik predsjednika Vlade Josip Borić, predstavnici Općine Lopar i Grada Raba.

Tijekom Prvoga svjetskog rata na Goli otok su bili internirani ratni zarobljenici, a od 1948. na njemu je bio zloglasni jugoslavenski zatvor za političke zatvorenike, koji su u logor Goli otok slani po nalogu jugoslavenskih komunističkih i državnih vlasti. 

Na obližnjemu Sv. Grguru bio je ženski odjel tog zatvora. Od 1956. na Golom otoku su zatvarani počinitelji teških kaznenih djela. Zatvor je prestao s radom 1988., a 1989. je napušten i danas je u ruševnom stanju.