AMERIČKI potpredsjednik JD Vance izjavio je kako “nema šanse” da bi eventualni američki vojni udari na Iran doveli do dugotrajnog, višegodišnjeg rata na Bliskom istoku.

U intervjuu za Washington Post Vance je naglasio da predsjednik Donald Trump još nije donio konačnu odluku o daljnjim potezima prema Iranu, ali da su na stolu i vojne i diplomatske opcije.

“Preferiramo diplomaciju, ali sve ovisi o Iranu”

Govoreći tijekom povratka u Washington s događaja u Wisconsinu, Vance je rekao da bi potencijalni udari mogli imati cilj “osigurati da Iran ne dođe do nuklearnog oružja”, ali je istaknuo da Bijela kuća i dalje daje prednost diplomaciji.

“Mislim da svi preferiramo diplomatsku opciju. No, to uistinu ovisi o tome što Iranci učine i što kažu”, poručio je.

Dodao je kako je ideja da bi Sjedinjene Države mogle biti uvučene u rat bez jasnog kraja, scenarij koji je i sam ranije oštro kritizirao, potpuno neutemeljena.

“Pomisliti da ćemo godinama voditi rat na Bliskom istoku bez kraja na vidiku, nema šanse da se to dogodi”, rekao je Vance.

Skepsa prema stranim intervencijama

Vance, 41-godišnji veteran američkih marinaca koji je sudjelovao u ratu u Iraku, podsjetio je da je još kao senator govorio kako je bio “doveden u zabludu” u vezi s razlozima američkog angažmana u Iraku. I danas sebe smatra “skeptikom prema stranim vojnim intervencijama”, što, kako tvrdi, vrijedi i za predsjednika Trumpa.

Ipak, upozorio je da se ne smiju ponavljati pogreške iz prošlosti, ali ni “pretjerano učiti” iz njih.

“To što je jedan predsjednik zabrljao vojni sukob ne znači da se Amerika nikada više ne može uključiti u vojni sukob. Moramo biti oprezni, a mislim da predsjednik jest oprezan”, rekao je.

Napetosti rastu, pregovori bez rješenja

U međuvremenu su se pregovori između SAD-a i Irana nastavili u Ženevi, ali bez konkretnog dogovora. Razgovori bi se trebali nastaviti sljedećeg tjedna.

SAD je u regiji rasporedio jednu od najvećih vojnih prisutnosti u više od dva desetljeća, od razdoblja prije početka rata u Iraku 2003. godine. Američko veleposlanstvo u Jeruzalemu dopustilo je dobrovoljni odlazak dijela osoblja zbog sigurnosnih rizika, dok je ranije naređen odlazak neesencijalnog osoblja iz Bejruta.

Trump je nedavno otvoreno izjavio da bi promjena režima u Iranu, odnosno svrgavanje vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, bila “najbolja stvar koja se može dogoditi”.

Istodobno, unutar američkog konzervativnog pokreta traje rasprava o ulozi SAD-a na Bliskom istoku i odnosu prema Izraelu. Dio mlađih konzervativaca sve je skeptičniji prema kontinuiranoj vojnoj potpori američkom savezniku.

Kritike i podjele

Vance je poručio da treba dopustiti raspravu i različita mišljenja unutar stranke, naglašavajući važnost “razmjene ideja”, čak i među onima s kojima se ne slaže.

Na pitanje bi li ranije, kao komentator i senator kritičan prema ratu u Iraku, mogao zamisliti da će sudjelovati u administraciji koja razmatra promjenu režima u inozemstvu, Vance je uz smijeh odgovorio:

“Život ima svakakve neočekivane zaokrete. Ali Donald Trump je predsjednik. Amerika je na prvom mjestu i on vodi politiku koja koristi američkom narodu.”

Njegove izjave dolaze u trenutku pojačanih napetosti u regiji i rastućih strahova da bi svaka veća operacija protiv Irana mogla izazvati širi sukob, što administracija, prema Vanceovim riječima, nastoji izbjeći.