MARK Carney je poručio: "Dosta je." U neočekivanom potezu, kanadski premijer prekinuo je trgovinske pregovore sa Sjedinjenim Državama, nekadašnjim najbližim saveznikom svoje zemlje. Iako su ekonomske posljedice neizvjesne, bivši guverner središnje banke bio je jasan da suverenitet nije cijena koju je Kanada spremna platiti.

"U ratu ste kad vas napadnu, a nas su napali"

Carney je odbacio uvjete koje je predložio Washington i ocijenio ih "lošim poslom" koji bi ugrozio ustavom zaštićenu upotrebu francuskog jezika i sposobnost zemlje da samostalno sklapa trgovinske ugovore. "U ratu ste kad vas napadnu, a nas su napali", izjavio je Carney i najavio protumjere "dolar za dolar". Ovaj prekid odnosa postavlja pitanje može li Europska unija, koja se također suočava s pritiskom Trumpove administracije, učiniti isto, piše Euronews.

Prve procjene govore o mogućim visokim carinama na kanadsku robu u vrijednosti od 20 milijardi dolara i ugroženosti oko 87.000 radnih mjesta. Situaciju bi mogla pogoršati najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o novom krugu carina. Bruxelles se više od godinu dana odupire zahtjevima SAD-a za ukidanjem europskih ekoloških propisa te pravila o održivosti i digitalnom tržištu, dok istovremeno pokušava očuvati trgovinski sporazum sklopljen prošle godine.

U srpnju je Trump zaprijetio EU-u "vrlo visokom cijenom" nakon kazne Googleu, a iako carine još nisu uvedene, napetosti su i dalje prisutne. Dok se pregovori o smanjenju carina na čelik i aluminij nastavljaju, postavlja se pitanje bi li EU ikada mogla jednostavno prekinuti pregovore.

EU bi mogla slijediti kanadski primjer

Glavni razlog zbog kojeg bi EU mogla slijediti kanadski primjer jest odlučnost da zaštiti vlastito pravo na regulaciju. Bruxelles to smatra temeljnim načelom od kojeg ne namjerava odstupiti. Europski dužnosnici smatraju da su već učinili dovoljno ustupaka kako bi zadovoljili Trumpa i odbijaju daljnje popuštanje. Mijenjanje zakona prema željama Washingtona za njih bi značilo kapitulaciju.

Diplomati EU napominju da su Trumpov neuspjeli pokušaj kupnje Grenlanda i jednostrana odluka o pokretanju sukoba s Iranom, koja je poremetila energetska tržišta, samo ojačali europsko jedinstvo u otporu takvoj politici. Dodatni faktor koji ide u prilog EU jest njezina ekonomska snaga. Kao drugo najveće gospodarstvo svijeta, blok od 27 članica ima BDP od 18,8 bilijuna eura, gotovo deset puta veći od kanadskog.

Trgovinska razmjena dobara i usluga između EU-a i SAD-a prošle je godine dosegnula 1,77 bilijuna eura. Ključna razlika je u ovisnosti: Kanada izvozi oko 75 % svoje robe na američko tržište, dok za EU, sa znatno raznolikijim trgovinskim vezama, taj udio iznosi 21 %. To Uniji u teoriji daje veću otpornost u eventualnom trgovinskom ratu sa SAD-om.

Kao temelj za odgovor, Europska komisija ima spreman popis američke robe vrijedne 93 milijarde eura za potencijalne protumjere. Spominje se i mogućnost aktiviranja Instrumenta za borbu protiv prisile (ACI), koji omogućuje mjere poput isključivanja stranih tvrtki iz javnih natječaja. Taj je instrument postao relevantniji nakon Trumpovih prijetnji vezanih uz Grenland te europske zelene i digitalne propise.

"Nove carine bi nas dovele u poziciju sličnu kanadskoj"

"Ako Washington doista uvede nove carine zbog europskih digitalnih poreza ili regulative, to bi praktički poništilo dogovor iz Turnberryja i dovelo Europu u poziciju sličnu kanadskoj. Europske vlade mogle bi zaključiti da nema stabilnog dogovora koji vrijedi čuvati i da je prekid pregovora bolji taktički potez", izjavio je za Euronews Tobias Gehrke iz Europskog vijeća za vanjske odnose.

Ipak, Gehrke napominje da će europsku reakciju oblikovati ne samo SAD, već i Kina. "U Europi prevladava mišljenje da Kina predstavlja veći sustavni izazov za ekonomsku sigurnost, a malo tko želi istovremeno voditi trgovinske sporove i s Washingtonom i s Pekingom. Ako Trumpova administracija pritisne Europu baš u trenutku kada Bruxelles pokušava upravljati sukobom s Kinom, Washington bi mogao procijeniti da Europa ima ograničene mogućnosti za odgovor", rekao je.

Kanađani masovno podržavaju otpor Trumpu

Iako EU raspolaže snažnim argumentima i alatima, nije sigurno bi li se odlučila na korak kakav je poduzeo Carney. Otkako je Trump najavio carine, 27 država članica pokušava zadržati jedinstven stav iza Europske komisije, ali to je jedinstvo krhko. Neke zemlje, poput Francuske i Španjolske, traže čvrst stav, dok druge, uključujući Njemačku i Italiju, zagovaraju kompromis kako bi se izbjegao sukob. Ti suprotstavljeni interesi suzili su prostor za djelovanje Komisiji, a Bijela kuća tu slabost koristi.

Činjenica da Instrument za borbu protiv prisile nikada nije aktiviran pokazuje koliko je teško postići konsenzus i prihvatiti ekonomsku štetu koja bi uslijedila. Nasuprot tome, Carney je uspio ujediniti Kanadu iza sebe. Premijer Ontarija, čiji bi sektor mogao pretrpjeti najveću štetu, izrazio je "punu podršku snažnom odgovoru". Nova anketa pokazuje da 76 % Kanađana smatra Carneyjevu odluku ispravnom. Za kanadskog premijera, suprotstavljanje Trumpu ima i političku logiku, s obzirom na otpor Kanađana prema američkom predsjedniku.

Postoji još jedan presudan faktor zbog kojeg bi EU mogla oklijevati: Ukrajina. Bruxelles priznaje da je trgovinski sporazum s SAD-om djelomično bio motiviran željom da Trump ostane uključen u napore za okončanje rata. Stav američkog predsjednika o tom sukobu često se mijenjao, što izaziva zabrinutost u Europi, svjesnoj da ne može sama zamijeniti američku vojnu i obavještajnu pomoć.

"Kanada može uvesti protumjere lakše od EU-a"

"Ne radi se samo o trgovini. Radi se o sigurnosti, o Ukrajini i trenutnoj geopolitičkoj nestabilnosti", izjavio je prošle godine europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič. Dok je uloga Kanade u tom sukobu ograničena, europski prekid odnosa mogao bi Trumpu poslužiti kao izgovor da se potpuno povuče iz pitanja Ukrajine.

"Sporazum iz Turnberryja nije sjajan, niti je uravnotežen. Ali on nije značio kompromis s europskim suverenitetom", rekao je za Euronews Ignacio García Bercero iz instituta Bruegel. Dodao je i da je poduzimanje protumjera za EU mnogo složenije nego za Kanadu.

"Kanada je federalna država i može uvesti protumjere bez odobrenja svojih provincija. EU nije federalna država, što znači da za uzvratne mjere treba kvalificirana većina država članica. Zasad europske prijestolnice ne pokazuju spremnost za trgovinski sukob po uzoru na Kanadu", zaključio je García Bercero.