DANA 15. lipnja 2016. Tomislav Karamarko, tada još predsjednik HDZ-a, podnio je ostavku na mjesto prvog potpredsjednika vlade premijera Tihomira Oreškovića.

Karamarkova ostavka uslijedila je zbog odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, koji je tada vodila Dalija Orešković, da je tadašnji prvi potpredsjednik vlade - zbog iznošenja stavova i prijedloga kojima se zalagao za povlačenje Hrvatske iz arbitraže koja se vodi između RH i MOL-a, osobito na sastanku Vijeća za suradnju održanom 5. svibnja 2016. između predstavnika Domoljubne koalicije i Mosta - bio u sukobu interesa prema članku 2. Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Afera Konzultantica

Zaključeno je kako su na Karamarka mogli utjecati osobni i privatni odnosi između njega i savjetnika MOL-a Josipa Petrovića koji je istovremeno imao poslovni odnos s Karamarkovom suprugom Anom Šarić.

Povjerenstvo je propustom smatralo to što Karamarko nije jasno dao do znanja da je prije stupanja na dužnost u vladi bio u poslovnim odnosima s Petrovićem koji je putem tvrtke Petrius savjetovanje obavljao niz obavještajnih i savjetodavnih usluga za MOL. 

Karamarkovom ostavkom kulminirala je afera Konzultantica koja je dovela do pada koalicijske vlade Domoljubne koalicije i Mosta, a prijelomna točka u cijeloj priči bila je ispravna odluka Povjerenstva.

Dalić i Marić povrijedili načela obnašanja javne dužnosti

Otprilike dvije i pol godine kasnije Povjerenstvo je donijelo zaključak kako su bivša potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić te sadašnji ministar financija Zdravko Marić povrijedili načela obnašanja javne dužnosti prema odredbama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u slučaju Agrokor. 

Povjerenstvo je većinom glasova utvrdilo da Martina Dalić, nakon objave zakonodavne aktivnosti vlade za problematiku krize u Agrokoru, unatoč velikom interesu javnosti i upita saborskih zastupnika, nije navela imena savjetnika okupljenih na rješavanju tog problema te izradu zakonodavnog rješenja.

Povjerenstvo je pak utvrdilo da je Marić redovito sudjelovao na sastancima neformalne grupe i nije imao samo ulogu predstavnika resora, nego puno širu ulogu na sastancima, a aktivno je sudjelovao u rješavanju krize u Agrokoru. Znakovitim je ocijenjeno i to da je istoga dana kada je raskinuo ugovor o radu s Agrokorom, gdje je obnašao dužnost jednog od izvršnih direktora, bio predložen za ministra u vladi.

Plenković i njegovi ljudi protiv Povjerenstva za sukob interesa

No u doba vlasti Andreja Plenkovića, Karamarkova nasljednika na čelu HDZ-a i aktualnog premijera, političke odgovornosti koja proizilazi iz odluka Povjerenstva za sukob interesa - nema. Martina Dalić je, doduše, dala ostavku nakon što je Index razotkrio ageru Hotmail i djelovanje grupe Borg - koja je pisala Lex Agrokor, da bi kasnije po tom zakonu osobno profitirala - ali ministar financija Marić na ostavku ne pomišlja, a u tome ga otvoreno podržava i Plenković.

Dakle, ne samo da nema političke odgovornosti, nego Plenković i njegovi najbliži suradnici - poput tajnika HDZ-a i ministra uprave Lovre Kuščevića - otvoreno dovode u pitanje odluku Povjerenstva i tako vrše snažan pritisak na jednu od rijetkih koliko-toliko neovisnih državnih institucija u Hrvatskoj. S pravom je Karamarko zbog odluke Povjerenstva za sukob interesa podnio ostavku, dok Plenković i njegova garnitura otvoreno rade na tome da to tijelo unište, između ostaloga i kroz pripremanje novog zakona koji bi Povjerenstvo posve obesmislio.

Plenković se predstavlja kao veliki europejac i spominje kako je stabilnost nit vodilja njegove premijerske politike, a zapravo kroz pokušaje demontaže Povjerenstva otkriva da nema problema s destabilizacijom jedne državne institucije koja mu se zamjerila i koja je svojom odlukom nagazila njegove ljude. 

Upozorenja GONG-a i Dalije Orešković

Na ovaj iznimno zabrinjavajući razvoj događaja upozorio je i GONG u današnjem priopćenju.

“Premijer Plenković opasno relativizira odluku Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa u slučaju Zdravka Marića i Martine Dalić, mada se, dok nije došao na čelo stranke, snažno zalagao za integritet i transparentnost. Prijezir koji iskazuje prema instituciji Povjerenstva nije bio primjetan kod njega prije nego je HDZ preuzeo od Tomislava Karamarka”, navodi se u priopćenju GONG-a.

“Bivši predsjednik HDZ-a morao je dati ostavku upravo zbog odluke Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa. Nije mu bila propisana novčana kazna, ali je utvrđen sukob interesa, a jedan od krimena bio je upravo ovaj koji je sada utvrđen u slučaju dužnosnika Marić i Dalić – povreda načela djelovanja. ‘Stranka ne smije biti talac sudbine bilo kojeg svoga člana’, govorio je u slučaju Karamarko tada kao zastupnik u Europskom parlamentu Andrej Plenković. 

 ‘Povjerenstvo ima svoj stav, moj osobni stav je da nisu povrijeđena načela javnoga djelovanja’, brani sada premijer svoje suradnike koji su se ogriješili o članak Zakona o sprečavanju sukoba interesa u kojem su pobrojana načela koja bi morala biti ključna za svakog dužnosnika, a to je da postupaju časno i odgovorno, čuvajući integritet i povjerenje građana”, podsjeća i upozorava GONG.

Još oštrija je bivša predsjednica Povjerenstva za sukob interesa Dalija Orešković, koja je u medijima komentirala da bi vlada trebala podnijeti ostavku nakon jučerašnje odluke o Dalić i Mariću: “Ako ovo nije za ostavku Vlade, trebamo se svi ispričati Karamarku.”

Plenkovićevo razaranje državnih institucija

Vrijedi podsjetiti da se svojedobno na Povjerenstvo znala obrušiti i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je Daliju Orešković optuživala da vodi osobni rat protiv nje.

Iako se to može činiti apsurdnim, danas se pokazuje da je Karamarko više držao do odluke jedne državne institucije kakvo je Povjerenstvo nego njegov uglađeniji nasljednik na čelu HDZ-a Plenković.

Kaos i čemer kratkotrajnog Karamarkova perioda na vlasti se tako ispostavlja kao doba u kojemu je odluka neovisnog tijela poput Povjerenstva mogla dovesti do pada vlade, dok u vrijeme Plenkovićeve stabilnosti vlada čini sve da sruši Povjerenstvo.