Foto: Hina/ Screenshot SZ

POZNATI njemački dnevni list Süddeutsche Zeitung (SZ) objavio je kolumnu njemačke autorice hrvatskog porijekla Marije Latković, koja piše kako nakon presude hercegovačkoj šestorki “više ne razumije svoju domovinu” u kojoj se slave ratni zločinci. SZ ističe da se Latković kao kćerka hrvatskih iseljenika i gastarbajtera u Njemačkoj “uvijek osjećala doma u obje zemlje”, ali da se sada osjeća otuđeno od današnje Hrvatske.

Latković piše da je prvi put saznala za Slobodana Praljka 1993. godine, kada je kao trinaestogodišnjakinja vidjela njegovu snimku na TV-u. “Stajao je na jednom tenku, držao u ruci kalašnjikov i pozivao svoje trupe u boj.” Iznenađena je što Praljka nakon haške presude i njegova samoubojstva ljudi u Hrvatskoj “stiliziraju u mučenika”, uključujući i premijera Andreja Plenkovića koji je govorio o dubokoj nemoralnosti presude.

U Hrvatskoj se ne može slobodno razgovarati o Domovinskom ratu

“Srpske trupe su u Bosni i Hercegovini počinile mnogo više zločina nego hrvatske, naglašava se u hrvatskim novinama. Ovaj sam argument čula i pročitala već bezbroj puta. Ne vidim kako bi ta računica trebala promijeniti nečiju individualnu odgovornost za zločine i krivicu Slobodana Praljka ili bilo kojeg hrvatskog osuđenika za ratne zločine”, ističe autorica te se prisjeća kako je prošle godine, kada se vraćala s tradicionalnog ljetovanja u Hrvatskoj i posjeta rodbini, prvi put osjetila u sebi jednu prazninu kada je riječ o domovini svojih roditelja. “Sloboda koju su Hrvati žudjeli kod odcjepljivanja od Jugoslavije sada je postala prijetnja”, konstatira Latković i napominje da se danas u Hrvatskoj teško može slobodno razgovarati o ratu 1991.-1995.

Ističe da u Hrvatskoj vlada veliko siromaštvo i besperspektivnost te da se ljudi okreću povijesti, čemu poticaj daju i konzervativci i desničari, koji promoviraju stav da se “treba držati tradicije, njegovati zajedništvo, na odstojanju držati one koji misle drugačije, homoseksualce i strance” i “onda nam nitko ništa ne može”.

Marija Latković priznaje da je imala idealiziranu sliku Hrvatske, koju su ozbiljno poljuljale reakcije na presudu Slobodanu Praljku. Naročito ju je zasmetalo likovanje što je mostarski Stari most proglašen legitimnom vojnom metom, te je Praljak oslobođen te optužbe, iako je utvrđeno da je naredio rušenje. Autorica Stari most vidi kao simbol povezivanja različitih kultura i suživota te joj je drago što je nakon rata u BiH obnovljen. “Više nije isti, ali i dalje stoji. Ta misao me je utješila”, zaključuje Latković svoju emotivnu kolumnu za SZ.