UKRAJINA možda sjedi na velikim zalihama ključnih minerala, no do njihove eksploatacije vode dug put, mir i milijarde dolara. Prema ukrajinskim dužnosnicima, njihova je zemlja jedno od najbogatijih nalazišta rijetkih zemnih metala i drugih ključnih sirovina, koje pokreću suvremeno gospodarstvo i koje bi mogle donijeti pravo bogatstvo.

Upravo su time pokušali privući pažnju Donalda Trumpa, američkog predsjednika poznatog po sklonosti trgovačkom pristupu vanjskoj politici, kako bi osigurali nastavak američke potpore Kijevu. U početku je strategija urodila plodom, Trump se zainteresirao za Ukrajinu, ali isključivo kao sredstvo za izvlačenje koristi, a ne kao partnera kojem bi trebalo pomoći da se oporavi nakon rata, piše Politico.

Strateški resursi kao adut

"Ponuda vezana uz kritične minerale bila je ključni sigurnosni adut Ukrajine. Imamo strateški važne resurse poput titana, uranija i drugih. Ako Rusija dođe do njih, to bi bila katastrofa za sve ukrajinske saveznike", rekao je jedan visoki dužnosnik upoznat s pregovorima koji je želio ostati anoniman.

No ono što je započelo kao geopolitička prednost ubrzo se pretvorilo u politički teret. Postalo je jasno da Ukrajina možda i nema cjelokupno bogatstvo koje je obećavala. Uz to, vađenje minerala zahtijevat će milijarde ulaganja i desetljeća rada, nimalo u skladu s Trumpovim očekivanjima.

Minerali su isprva bili dio šireg mirovnog plana koji je prošle godine predložio predsjednik Volodimir Zelenski. Paket je uključivao i pozivnicu za ulazak u NATO te nastavak zapadne vojne pomoći. Danas je od tog plana ostala samo priča o mineralima. A i ona sve više izgleda kao egzistencijalni problem za Ukrajinu.

Neuspjeh u Bijeloj kući

Kijev je ostao u šoku kad se u veljači u zemlji pojavio američki ministar financija Scott Bessent s nacrtom sporazuma prema kojem bi američke tvrtke dobile kontrolu nad polovinom ukrajinskih rijetkih minerala. Zelenski je na to reagirao bijesno.

Nakon burne reakcije Kijeva dvije strane dogovorile su pravedniju verziju sporazuma, koju je Zelenski trebao potpisati 28. veljače u Bijeloj kući. No sastanak je završio fijaskom, Trump i potpredsjednik JD Vance žestoko su napali Zelenskog, koji je na kraju izbačen iz Ovalnog ureda bez dogovora.

Sjedinjene Države potom su se vratile s novim prijedlogom, još nepovoljnijim za Ukrajinu jer uključuje gotovo sve problematične dijelove prvotnog sporazuma.

Nova verzija ne predviđa sigurnosna jamstva, dodatnu pomoć ni investicije, ali zato Washingtonu osigurava povlašten pristup svim ukrajinskim prirodnim resursima te kontrolu nad državnim fondom za obnovu i svim njegovim projektima, sve dok Ukrajina ne vrati milijarde dolara američke vojne pomoći koje su izvorno dodijeljene kao bespovratna sredstva.

Opasnosti spornog sporazuma

"Ovakav nacrt ugrožava stratešku ravnotežu i ograničava regulatornu i poreznu samostalnost Ukrajine", upozorio je Vladimir Landa iz Centra za ekonomsku strategiju u Kijevu. Sporazum također može ugroziti ambicije Ukrajine da postane članica Europske unije jer je u suprotnosti s pravilima tržišnog natjecanja i ekološkim propisima EU, dodaje Landa. A ideja da Ukrajina mora otplaćivati milijarde SAD-u mogla bi odbiti i potencijalne investitore zainteresirane za obnovu zemlje.

"Drugi međunarodni partneri teško će pristati da njihova pomoć završi u rukama treće strane", rekao je Landa.

No Kijev ne želi ponovno izazvati Trumpov bijes pa se ukrajinski dužnosnici zasad suzdržavaju od otvorenih kritika. Umjesto toga, pokušavaju pažljivo pregovarati o izmjenama koje bi učinile sporazum prihvatljivijim a da ne isprovociraju američkog predsjednika.

"Prošli put smo morali objasniti da ono što Amerika traži naprosto nije moguće jer je protivno našem zakonu i ustavu. Sad ponovno moramo prolaziti kroz isti razgovor", kaže jedan visoki ukrajinski dužnosnik.

Zakopano bogatstvo

No ključno pitanje i dalje visi u zraku: koliko zapravo vrijede ukrajinski resursi?

Prema podacima Ujedinjenih naroda, Ukrajina raspolaže s oko 5 posto svjetskih rezervi rijetkih zemnih metala. Među njima su litij, berilij, niobij, tantal, titan, nikal, kobalt, grafit i fosfati, elementi presudni za energetiku, tehnologiju i obranu, ističe Ala Vasilenko iz Nacionalne akademije znanosti Ukrajine.

"Većina nalazišta otkrivena je između 1960-ih i 1980-ih. U to se vrijeme nije vodilo računa o stvarima koje su danas ključne, o vlasništvu nad zemljištem, njegovoj namjeni, ekološkim i sanitarnim ograničenjima, kao ni o mišljenju lokalnog stanovništva", kaže Vasilenko.

"Rezerve su potvrđene po sovjetskom sustavu koji strani investitori teško razumiju. Teoretski, Ukrajina možda i ima najveće rezerve litija u Europi, ali da bismo znali njihovu stvarnu vrijednost, potrebna su nova i detaljna istraživanja", dodaje.

A i kad bi se dokazalo da resursa ima, do njih neće biti lako doći. Vađenje sirovina neće biti moguće prije kraja rata, a osim toga, Ukrajina mora obnoviti svoju razorenu elektroenergetsku mrežu.

Potrebne investicije

"Potrebna su ulaganja, i to ne samo u rudarenje nego i u prerađivačku industriju. To bi trebale biti prvenstveno američke investicije, milijarde, možda i deseci milijardi dolara, u raznim oblicima", kaže Andrija Brodski, direktor Velta Grupe, najvećeg privatnog proizvođača titana u Ukrajini.

Velta je sedam godina razvijala svoj rudnik titanskog oksida. Eksploatacija litija potrajat će deset do petnaest godina, upozorava Denis Aljošin iz tvrtke Ukrajinski litijski rudnici. Oni su još 2017. kupili 20-godišnju koncesiju za nalazište Polohivske u središnjoj Ukrajini za pet milijuna dolara. Danas to mjesto i dalje izgleda kao pusto polje s pokojim senzorom i bušilicom.

"Za pokretanje rudnika i tvornice za obogaćivanje litija treba nam oko 350 milijuna dolara ulaganja. Naša strategija je pronaći globalne partnere koji bi financirali projekt, dok bismo mi ostali stabilan lokalni igrač", kaže Aljošin.

Izvorna zamisao ukrajinske vlade bila je da takav strateški partner budu Sjedinjene Države, koje bi zauzvrat pružile sigurnost potrebnu za oporavak zemlje i spriječile novu rusku agresiju. No danas nije jasno nudi li sporazum koji je na stolu takav pošteni kompromis.