NAKON što se visoki kineski diplomat Yang Jiechi prošlog mjeseca u glavnom gradu Yaoundeu sastao s kamerunskim predsjednikom Paulom Biyom i otpisao dio duga ove afričke zemlje, dogovor je prošao gotovo nezapaženo. Kina nije izdala nikakvo priopćenje za medije, a kamerunska vlada nije spomenula otpis duga u svome izvješću o Yangovom posjetu. O postojanju ovog dogovora saznalo se tek nakon što su kineski mediji javili da su tijekom Yangova putovanja otpisane 5,2 milijarde dolara kamerunskog duga, piše CNN.

Iznos je bio netočan. Pet milijardi dolara otprilike je iznos koji je Kamerun pozajmio od Pekinga od 2000. godine, prema Kinesko-afričkoj istraživačkoj inicijativi (CARI) i veći je od postojećeg kamerunskog duga prema Kini. Iako je medijski izvještaj bio pogrešan, ipak je natjerao kinesku vladu da javno progovori o dogovoru koji je postignut. Prošlog tjedna glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying rekao je CNN-u: „Kina je pristala otpisati beskamatni međuvladin dug koji Kamerun nije vratio do kraja 2018. godine.“

Taj dug iznosio je 78,4 milijuna dolara. Ukupni dug Kameruna je oko 10 milijardi dolara, od čega otprilike trećinu duguje Kini, otkrivaju podaci Međunarodnog monetarnog fonda. Ukratko, radilo se o vrlo malom dijelu kamerunske obveze prema Kini.

Čemu onda tajnovitost?

Otpis dugova zemljama u razvoju obično se udara na sva zvona, kao što se dogodilo početkom 2000-ih godina kada je dugove otpisivao Pariški klub ili Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka. U Kini je stvar kompliciranija, jer afrički dug postao je kontroverzno unutarnje pitanje.

Kada je kineski predsjednik Xi Jinping prošlog rujna na Forumu o kinesko-afričkoj suradnji najavio paket pomoći, investicija i zajmova Africi vrijedan 60 milijardi dolara, na internetu su se pojavile ljutite reakcije. Kritičari su pitali zašto Kina, u kojoj najmanje 30 milijuna ljudi i dalje živi u siromaštvu, s manje od 340 dolara godišnje, daje novac Africi. Cenzuri su brzo izbrisali pritužbe i kritike s društvenih mreža.

Još jednu stvar treba uzeti u obzir. Afričke su zemlje od 2000. godine od Kine pozajmile 143 milijarde dolara. Kineska blagonaklonost prema Kamerunu mogla bi potaknuti i druge ugrožene zemlje, poput Etiopije, Džibutija i Zambije, da očekuju sličan tretman. Kina je možda zatražila da otpis duga ne izađe u javnost zbog političkih previranja u Kamerunu.

Prošlog je tjedna policija uhitila Mauricea Kamtoa, kamerunskog opozicijskog vođu koji tvrdi da je pobijedio na lanjskim izvorima, te nekoliko njegovih suradnika. Ova zapadnoafrička zemlja bori se s ustankom Boko Harama na sjeveru, dok separatistički pokret destabilizira dvije anglofonske regije u pretežno frankofonskoj naciji, nastaloj spajanjem nekadašnje britanske i francuske kolonije. Zbog nemira je Kamerunu oduzeto domaćinstvo Afričkog kupa nacija 2019. godine, kontinentalnog nogometnog prvenstva, koje će se održati u Egiptu.

"Neprikladan partner“ s poslovnog stajališta

Iz perspektive ljudskih prava, kineski zahtjevi prema njihovim političkim partnerima u Africi prilično su niski. Peking je podržavao Zimbabve tijekom najmračnijih godina diktature Roberta Mugabea i davao novac Angoli za vrijeme bivšeg predsjednika Josea Eduarda dos Santosa, čija je autoritarna vladavina bila povezana s korupcijom širokih razmjera.

No, 85-godišnji Biya, koji Kamerunom vlada već 36 godina, sve više izgleda kao „neprikladan partner“ s poslovnog stajališta, jer Kina se suočava sa sve većom pozornošću na afričkom kontinentu, smatra Chris Roberts, politolog sa Sveučilišta u Calgaryju. „Kamerun se svakodnevno pogoršava u svakom mogućem smislu i obliku. Režim je demontirao sve temelje stabilnog gospodarstva“, kaže Roberts.

Kina je diplomatske odnose s Kamerunom uspostavila 1971. godine. Njihova se gospodarska suradnja počela razvijati nakon što je Nicolas Sarkozy 2007. godine postao predsjednik Francuske i počeo smanjivati angažman svoje zemlje u nekadašnjoj koloniji. To je stvorilo prostor koji je popunio Peking. Od početka 21. stoljeća Kina otpisuje kamerunski dug. Otpisala je 34 milijuna dolara 2001. godine, potom 2007. još 32 milijuna, te 30 milijuna 2010. godine.

No, radi se brojkama koje zapravo nisu impresivne ako se uzme u obzir da je Kanada oprostila Kamerunu 227 milijuna dolara 2006. godine, navodi Roberts. Kina se doista angažirala u Kamerunu 2011. godine, obećavši financirati izgradnju nove luke u ribarskom gradu Kribiju. Kamerun se tada smatrao relativno mirnom zemljom u ratom pogođenoj regiji, te stabilnim podnebljem za investicije.

Postojeća kamerunska luka Douala bila je preopterećena, zastarjela i ograničena svojim položajem u estuariju ispunjenom sedimentnim naslagama. Kad 2035. bude dovršena, Kribi će biti najveća luka s dubokim gazom u regiji. Bit će izvozna točka za kamerunski boksit, željeznu rudu i druge minerale, a može servisirati i naftovod i plinovod koji iz Čada (koji nema more) vodi prema Kamerunu.

Prve dvije faze projekta, koji izvodi China Harbor Engineering Company (CHEC), vrijedne su 1,2 milijarde dolara. CHEC gradi i 436 milijuna dolara vrijednu cestu koja novu luku spaja s Doualom, a izgradit će i željeznicu do nalazišta željezne rude. Druge kineske kompanije bacile su se na podizanje betonskih zgrada oko Kribija, očekujući njegovu transformaciju u prosperitetni komercijalni centar.

Luka u Kribiju proširit će i doseg kineskog „Pomorskog puta svile“ na zapadnu Afriku. Radi se o inicijativi koju je prošle godine potpisao Senegal, a važan je dio opsežnog investicijsko-razvojnog plana „Pojas i put“ kineskog predsjednika Xija.

„Gvinejski je zaljev strateški važan za Kinu. Kamerun je zemlja koja može zaokružiti energetsku infrastrukturu zapadne Afrike“, kaže Xavier Auregan, stručnjak za kinesko-afričke odnose u frankofonskim zemljama, koji smatra da kinesko uporište u Kamerunu jača njene interese i nazočnost od Obale Bjelokosti do Gabona. Kineska aktivnost u Kamerunu nije ograničena samo na novu luku. Kineske su kompanije izgradile 90 posto cestovne infrastrukture, brana i postrojenja za hidrocentrale u Kamerunu od 2014. godine.

Nema nikakve sumnje da je Kina imala koristi od takvog razvoja, jer mnoge ugovore sklopile su baš kineske kompanije. No, kamerunska vlada morala se znatno zadužiti da bi financirala investicije, a otplata dugova mogla bi biti problematična uz trenutačno nestabilno gospodarstvo. „Ako kažete da dajete novac za neki projekt ili razvoj, a onda ga otpišete zato što znate da ga nikad nećete dobiti natrag, to ima interni učinak, ali i međunarodne implikacije“, objašnjava Roberts.

Vladaju napetosti između kamerunske zajednice kopača zlata i kineskih rudarskih kompanija

Najviše zabrinutosti oko kineskim zajmova u Africi izaziva pomisao da će Kina iskoristiti zajmove zemljama koje ih ne mogu vratiti kako bi preuzela ključne resurse. U prosincu prošle godine kenijski predsjednik Uhuru Kenyatta zanijekao je da je luka Kilindini u Mombasi, najveća u istočnoj Africi, iskorištena kao jamstvo za kineski kredit za izgradnju željeznice, vrijedan više milijardi dolara. I Kina je opovrgnula tu vijest. Slična se zabrinutost javila i u Džibutiju, a nakon što je Kina preuzela udjel u tamošnjoj luci.

Kineska odluka da otpiše dio duga Kamerunu dolazi u trenutku dok vladaju napetosti između kamerunske zajednice kopača zlata i kineskih rudarskih kompanija. Istočni Kamerun bogat je zlatom. Justin Kamga, koordinator Asocijacije za šumski i ruralni razvoj (FODER) u Yaoundeu, tvrdi da kineske kompanije vode ilegalne rudnike širom regije i imaju vrlo malo poštovanja prema okolišu. Kinesko ministarstvo vanjski poslova nije odgovorilo na CNN-ov upit o ovoj temi.

Lokalni kamerunski kopači koriste artizanalne rudarske metode koje ne štete okolišu, kaže Kamga. Kineske kompanije služe se teškim strojevima koji oko naselja ostavljaju brojne 30-metarske rupe, uništavajući tako poljoprivredno zemljište. Kamga navodi kako je 250 takvih iskopina napušteno od 2012. do 2015. godine. Do 2018. u njima je poginulo više od 100 ljudi, a kineske su kompanije odgovorne i za odrone i klizišta. Samo u prosincu prošle godine u takvim je incidentima poginulo devetero ljudi, navodi FODER.

Propisi nalažu da se takve iskopine trebaju osigurati, ali Kamga kaže da kineske rudarske kompanije štiti kamerunska vojska, pa pravnih posljedica gotovo i nema. Kamerun je 2018. godine bio na 152. mjestu među 180 zemalja na ljestvici percepcije korupcije. Auregan smatra da je nepromišljeno rudarenje narušilo imidž Kine, ali i da to ne može biti razlog za otpis duga iz 2018. godine.

"Kamerun je važan u dugoročnim geostrateškim vizijama Kine u toj regiji", kaže Roberts. Ukratko, sve dok Kina bude trebala pomorsko uporište u zapadnoj Africi, nastavit će Kamerunu olakšavati teret duga, završava CNN.