BEZ obzira na rat u Iraku, rat u Afganistanu i teroristički napad na SAD, u međunarodnim odnosima dominirat će geoekonomska tendencija, a globalna ekonomija i dalje će biti glavni aspekt globalizacije, tvrdi dr. Jasna Plevnik u svojoj novoj knjizi "Iza globalizacije: geoekonomija međunarodnih odnosa" koja će biti predstavljena sutra u Hrvatskom novinarskom domu.

Knjigu je nedavno objavio hrvatski izdavač Golden marketing.

U svom novom djelu autorica se bavi stanjem u međunarodnim odnosima nakon hladnog rata, uključivo i analizom rata u Iraku s aspekta geoekonomije. Ona odbacuje neke mitove globalizacije o bespomoćnosti države, o kraju politike, kraju geopolitike kao i najnovije tvrdnje o kraju globalizacije i neoliberalnog modela ekonomije uz argumente da se globalizacija oblikuje dugoročno i da je ekonomsko tkivo međuovisnosti država čvrsto.

Opširno definira koncept geoekonomije u međunarodnim odnosima jer se, po njezinu mišljenju, taj pojam često pogrešno koristi i izjednačava s globalizacijom ili se nekritički suprotstavlja geopolitici.

Jasna Plevnik objašnjava koje su države geoekonomski aktivne, koje pasivne i na koji način male, velike, razvijene kao i tranzicijske države, poput Hrvatske, strateški koriste ekonomiju da bi ostvarile svoje nacionalne interese u globalnom prostoru.

Geoekonomski vođena vanjska politika uključuje strategiju, ne samo za osvajanje drugih tržišnih prostora, nego i za geoekonomsku obranu zemlje, a manje razvijene države stalno su pod pritiskom da će ih se izgurati na marigine globalne podjele rada. Smatra da bi Hrvatska o tome trebala voditi računa kako ne bi po svojoj industriji i vrsti ulaganja postala zemlja tzv. trećeg svijeta.