Koliko još prije nego što nas bolest počne dovoditi do bankrota?
Tekst: P.Vidov
Foto: Goran Mehkek / Cropix
OTPRILIKE 370.000 ljudi ostat će bez besplatnog dopunskog osiguranja, a broj bolničkih uprava u Zagrebu smanjit će se sa 16 na šest. To je suma sumarum "master plana" Jadranke Kosor i Darka Milinovića za uštede u sustavu zdravstva. Milinovićev stranački kolega Andrija Hebrang vjeruje da bi reforma mogla uroditi plodom ako se što brže provede, dok SDP-ov stručnjak za zdravstvo Rajko Ostojić smatra da je ovom reformom "promašen ceo fudbal".
> Reforma zdravstva: Pročitajte kome Kosor ukida besplatno dopunsko osiguranje
Dopunsko osiguranje sada će, naime, plaćati i oni s prihodima manjim od 1.516 kuna ukoliko netko u njihovoj obitelji zarađuje više od te svote, a ako ne uzdržavaju dvoje ili više djece. Ukidanje besplatnih participacija osjetit će i velik broj branitelja i ratnih invalida, ali i nezaposlenih osoba.
Ostojić: Prebacujemo troškove s države na građane
"Ovo nije ništa drugo nego prebacivanje financiranja zdravstva s države na građane. To je samo nastavak dosadašnje politike ove vlasti", kaže Ostojić, inače potpredsjednik saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, te dodaje kako Milinovićevi dosadašnji postupci, odnosno izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju iz godine u godinu samo pokazuju da ministru zdravstva nije sasvim jasno što bi trebao napraviti.
Hebrang, pak, smatra da je današnja reforma samo prvi korak prema usklađivanju hrvatskog sustava zdravstva s Europskom unijom. "U europskim zemljama građani sami plaćaju između 10 i 15 posto troškova liječenja. U Hrvatskoj plaćaju oko pet posto. Ja takvu politiku pozdravljam dok god je proračun može izdržati, ali zdravstvo je definitivno jedan od socijalnih sektora na koje previše trošimo", tvrdi Hebrang.
Nekadašnji ministar zdravstva ističe kako su i Svjetska banka i MMF ranije upozoravali da se troškovi zdravstva moraju smanjiti zato što narušavaju sigurnost proračuna. "Jasno je da ne možemo štedjeti na mirovinama niti socijalnim naknadama. Stoga nam od socijalnih sektora ostaje samo zdravstvo", tvrdi Hebrang te ističe kako hrvatski građani plaćaju najmanju zdravstvenu participaciju u Europi.
Hebrang: U Europi zdravstvo košta puno više, a uskoro će morati i u Hrvatskoj
"Takvog sustava u Europi i svijetu više nema. Usluge u zdravstvu zbog novih lijekova i tehnologija godišnje rastu za desetak posto. Zbog toga se troškovi sve više prebacuju na same korisnike, koji se dopunski osiguravaju u privatnom sektoru", kaže Hebrang te ističe da će u tom pogledu i hrvatsko zdravstvo, prema njegovoj procjeni, u idućih desetak godina morati sasvim uhvatiti korak s europskim standardom, što će značiti znatno veće troškove za sve građane.
Ostojić ne poriče da građani u većini zemalja za zdravstvo izdvajaju više od Hrvata. Ali također kaže kako im dodatnim osiguranjem kupuju i dodatnu kvalitetniju uslugu. "Mi nikakvu dodatnu uslugu ne dobivamo. Samo smo oslobođeni participacije za osnovno osiguranje", tvrdi SDP-ovac Ostojić koji smatra da je predstavljanje najnovije reforme u zdravstvu bila samo predstava za javnost jer će ovim mjerama biti ostvarena tek minimalna ušteda s obzirom na ukupna izdvajanja u sustavu zdravstva, koja iznose dvadesetak milijardi kuna.
Ministar zdravstva grada Zagreba
SDP-ov zastupnik ogorčen je i samim Milinovićevim nastupom. "Darko Milinović danas nije govorio kao ministar zdravstva Republike Hrvatske nego ministar zdravstva grada Zagreba", kaže Ostojić koji je Milinoviću zamjerio što je iznio plan preustroja samo za zagrebačke bolnice, a zaboravio, kako kaže, na ustanove koje jedva funkcioniraju. "Kaos kakav trenutno vlada u zdravstvenom sustavu teško može biti veći", tvrdi Ostojić.
"S kolegom Ostojićem ćemo o ovoj reformi svakako razgovarati i o tome trebamo razgovarati", kaže Hebrang, ali ističe da su Ostojićeve kritike nepotrebne jer je u svakom slučaju potrebno smanjiti troškove administracije, što će smanjenjem broja bolnica sa 16 na šest biti postignuto. "Uostalom, SDP je 2001. godine učinio istu stvar na razini primarne zdravstvene zaštite. Oni su sve domove zdravlja po županijama spojili u jedinstveni dom, što se pokazalo dobrom mjerom", kaže Hebrang.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati