"KOME pomažem ako ne glasam na izborima?" jedno je od pitanja o kojem se raspravlja pred skore nedjeljne izbore.

Izvanredni profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Goran Čular kaže kako na to jednostavno pitanje zapravo nema jednostavnog odgovora.

Ljudi koji jednostavno ne žele imati veze s politikom

"Ne postoji ni jedno relevantno istraživanje koje bi nas navelo na zaključak, a koji bi doveo do jednostavnog odgovora. Naime, oni ljudi koji ne izlaze na izbore, ne žele ni sudjelovati u anketama i istraživanjima pa možemo samo kalkulirati", kaže Čular na početku razgovora za Index dodajući da postoje uvriježene teorije, a koje nisu dokazive, kako manja izlaznost na izborima pomaže većim strankama koje uvijek mogu računati na sigurne glasove, odnosno lojalne birače. Prema dosadašnjim projekcijama, čini se da nas u ovim srpanjskim izborima čeka najmanja izlaznost do sada, možda i manja od 50 posto.

No, krenimo redom.

Za početak treba napomenuti da izlazak na izbore nije obveza, nego pravo građana Hrvatske. No činjenica je da u posljednjih dvadeset godina na svakim parlamentarnim izborima izlazi sve manje glasača.  

Zadnjih 20 godina pada broj glasača

Tako je na izbore 3. siječnja 2000. godine izašlo danas nedostižnih 76,53 posto birača. Visoka izlaznost donijela je tada prvi poraz HDZ-a u utrci za sabor od osamostaljenja Hrvatske. Četiri godine kasnije izlaznost je već bila bitno manja i iznosila je 66,8 posto, a na vlast je dovela HDZ Ive Sanadera. Ta opcija ostala je na vlasti i 2007. godine kada je izašlo 63,4 posto birača.

"Nekoliko faktora ukazuje da će izlaznost ovaj put biti puno manja"

"Teško je prognozirati točan izborni rezultat, no možete biti približno točni, ali kada govorimo o izlaznosti jako je teško prognozirati bilo što. No, prema svemu sudeći nekoliko faktora ukazuje na to da će ona biti puno manja. Naime, prvo treba uzeti u obzir politički trenutak odnosno da je riječ o izborima koji dolaze ranije, zatim epidemiološku situaciju, odnosno hoće li se ljudima dati doći do biračkog mjesta, a na kraju tu je i činjenica da prvi put imamo izbore baš u ljeto", kaže Čular za Index.  

Neizlazak na izbore i bačeni listić isto vrijede

No ostaje činjenica da manji broj birača na pojedinim izborima ruši legitimitet buduće vlasti s obzirom na to da nije svejedno s kolikim brojem glasova se formira vlast u odnosu na ukupan broj stanovnika Hrvatske s pravom glasa. Valja naglasiti kako je potpuno jednako hoćete li izaći na izbore te svoj listić učiniti nevažećim ili nećete uopće izaći na izbore.

Naime, nevažeći listići ni na kakav način ne mogu utjecati na izborni rezultat jer se izuzimaju od konačnog obračuna rezultata izbora, kao što na brojanje rezultata, odnosno mandata ne utječu oni koji nisu izašli na izbore. Križanje listića smatra se protestnim činom, a znakovito je kako broj prekriženih listića raste od izbora do izbora. Na ovim posljednjim, predsjedničkim izborima početkom godine, bilo je 89.375 nevažećih listića, odnosno njih 4,36 posto.

Mnogi koji ne izlaze na izbore kao argument za takvu odluku koriste tezu kako bi njihovi glasovi ionako bili propali jer njihova politička opcija ne prelazi izborni prag te bi tako pomogli svojim glasom najjaču listu. To jednostavno nije točno.

"Propalim glasovima" ne pomažete glavne stranke

Takozvani "propali glasovi" su glasovi za liste koje ne prođu izborni prag i tako ne sudjeluju u raspodjeli mandata. No, učinak glasanja za neku izbornu listu koja nije prošla izborni prag jednak je učinku onog koji ne izlazi na izbore. Ti "propali glasovi" ne dodaju se ni jednoj opciji koja je prošla prag. Isto tako, vaš glas opciji koja i ne prođe izborni glas predstavlja svojevrsnu poruku.