VINSKO-PAJDAŠKE regule Križevački štatuti upisane su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro, priopćilo je danas Ministarstvo kulture i medija.

Najistaknutiji nematerijalni spomenik hrvatske vinske kulture, odnosno vinsko-pajdaške regule "Križevački štatuti", 17. veljače 2026. proglašeni su kulturnim dobrom RH. Odluku je objavilo Ministarstvo kulture i medija RH, a "Štatuti" su upisani u Registar zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-7973.

Nositelji toga nematerijalnog dobra su Grad Križevci i Društvo za očuvanje križevačke baštine "Križevački štatuti", uz kulturno-umjetnička društva kalničkoga kraja te sve Križevčane i goste koji u ovoj tradiciji aktivno sudjeluju.

Regule su poznate diljem Hrvatske

"Križevački štatuti" skup su običajnih pravila vezanih uz ispijanje vina, praćenih zdravicama, vinskim pjesmama i elementima folklornog kazališta. Obvezne su tri zdravice: domovini, pajdašiji i krasnome spolu, dok se pjesme pjevaju iz vinskog kanona tzv. horvatske dobrovolje.

Folklorno kazalište čini niz živopisnih uloga, među kojima su stoloravnatela, fiškuši i oberfiškuši, barilonosac, govorač, kantušminister ili popevač, vunbacitel te pajdaši i pajdašice, podijeljeni na stare i mlade te pridošlice. Poštivanje pravila je obvezno, a prekršaji se kažnjavaju simboličnim "štrofovima", kojih je pet, od suhoga vina do tzv. slatkoga štrofa.

Iako im ime upućuje na Križevce, regule su poznate diljem Hrvatske, osobito na sjeverozapadu zemlje. Nastale su u narodu, zapisane u 19. stoljeću, a zbog tematske intrigantnosti ušle su i u visoku i u pučku kulturu.

O "Štatutima" su pisali Šenoa, Šandor Gjalski i Matoš

O "Štatutima" su pisali i brojni hrvatski književnici, među njima August Šenoa, Ksaver Šandor Gjalski i Antun Gustav Matoš. Prvo cjelovito izdanje zabilježio je i 1912. objavio Zvonimir Pužar, a to se izdanje, uz povremene uspone i padove u izvođenju, pretiskava do danas.

Snažna revitalizacija započela je 2014. osnutkom Društva "Križevački štatuti", koje je 2023. objavilo novo izdanje s "Hižnim protokolom" i "Pajdaškom legitimacijom", a tradicija je dodatno afirmirana u monografiji Hrvatska vinska kultura (2024.).

Zbog svoje starine, kontinuiteta i živoga današnjeg prakticiranja, "Križevački štatuti" prepoznati su kao višestoljetna tradicija i temelj hrvatske vinsko-pajdaške baštine, na koju se oslanjaju i druge srodne regule te običaj Martinja i Veliki ritual krščenja mošta. Ranije danas u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisan je i običaj Stomorina, dvizanje bandiri iz Omišlja na otoku Krku.