Foto: FAH

KAKO se ne bi ponovilo "poražavajućih šest mjeseci bivše vlade" inicijativa Kulturnjaci 2016. objavila je popis zahtjeva političkim strankama i budućoj hrvatskoj vladi tražeći, među ostalim, da stranke prije izbora navedu eventualne kandidate za ministra kulture, kako bi se mogli odrediti  na glasovanju.

 "Evidentno je kako su se u proteklom razdoblju pokušavali, a dijelom i uspjeli, srušiti standardi koje su lijeve i desne administracije gradile desetljećima", rekla je Urša Raukar u utorak na konferenciji za novinare.

 "Bilo je potpuno jasno da je Hasanbegović postavljen direktno od Tomislava Karamarka, s jasnom namjerom da se ideološki podjarmi važno područje kulture", ustvrdila je Raukar, dodavši kako je je ministar nastojao pod svoju direktnu kontrolu staviti sve institucije koje je osnovao Sabor, a imale su zakonom određenu autonomiju ili, kada to nije mogao, uništiti ih bez obzira na posljedice.

 Raukar je podsjetila na neke od, kako je rekla, za Kulturnjake "velikih grijeha" ministra kojemu zamjeraju, među ostalim, ukidanje Povjerenstva za neprofitne medije, što je dva puta vraćao natječaj za izbor Upravnog odbora Zaklade Kultura nova, imenovanje Ane Lederer svojom zamjenicom, za koju je Revizija utvrdila, napomenula je, brojne nepravilnosti dok je bila intendantica HNK.

 Nedopustivim smatraju i ministrov udar na HRT, smjenu sedamdesetak urednika i aktualne čistke na Trećem programu Hrvatskoga radija, onemogućavanje neprofitnim medijima pristup EU programu Mediji zajednice, smjenu predstavnice Hrvatske u Eurimagesu Sanje Ravlić prije isteka mandata, te zapošljavanje bez natječaja u Ministarstvu što je, kaže Raukar, sada pod istragama.

 "Takav blitzkrieg na hrvatsku kulturu nije zabilježen u 26 godina hrvatske samostalnosti", ocijenila je Raukar. "Kultura, obrazovanje i znanost temelj su bez kojega nema razvoja, to nije trošak nego višestruko ulaganje, treba prekinuti s lažima i floskulama da je kultura trošak", istaknula je.

 Po njezinim riječima, odlaskom ministra Hasanbegovića Kulturnjaci, koji su dosad prikupili više od 4800 potpisa, neće završiti svoje djelovanje, pomno će pratiti sva događanja oko kulture u programima i istupima političkih stranaka, no svog kandidata za ministra kulture nemaju.

Kultura ne smije biti samo formalni dio izborne kampanje

 "Inzistiramo da kultura bude dio predizbornih programa, a ne kao do sada samo formalni dio kampanje", istaknula je Sabina Sabolović, pročitavši zahtjeve Kulturnjaka za buduće smjernice razvoja kulture.

 Traže donošenje nacionalne kulturne strategije putem javno otvorenog procesa, porast izdvajanja za kulturu sa sramotnih 0,48 na jedan posto, omogućavanje neometanog rada svih institucija, nezavisnih organizacija i pojedinaca, poštivanje neovisnosti medija, potporu civilnom društvu, poštivanje Ustava kada su u pitanju nacionalne manjine, da javne rasprave nisu samo formalno zadovoljene zakonskih odredbi te da se kulturna politika temelji na suradnji s različitim dionicima.

 Kulturnjaci traže i hitno obustavljanje svih izmjena zakona i drugih propisa te izbora i natječaja za rukovodeće i druge važne pozicije, a osobito za članove kulturnih vijeća. "Tehnički ministar Zlatko Hasanbegović i dalje izabire članove vijeća jer mu je jasno da će to biti promijenjeno, a samo kako bi imao prostor za buduće napade zbog čistki. To se ne radi budućem ministru, takav postupak je izrazito politički nekorektan i građanski nepristojan", naglasila je Raukar.

 Goran Sergej Pristaš smatra paradoksalnim da netko tko priznaje samo ono što je nastalo od 1990. ukida isključivo institucije koje su nastale u demokratskim procesima od devedesetih do danas, odnosno otkad je Hrvatska samostalna.　

 S ciljem sanacije nastale štete Kulturnjaci od nove vlade traže dopune Zakona o kulturnim vijećima, vraćanje 14,5 posto izdvajanja iz dobiti Hrvatske lutrije za razvoj civilnog društva, ponovnu uspostavu Povjerenstva za neprofitne medije, prestanak pritiska na Agenciju za elektroničke medije, neovisnost HRT-a, osobito trećih programa, ponovno financiranje časopisa koji iskazuju pluralnost društva, prestanak pritisaka na HAVC, razrješenje novih članova Upravnog odbora Kulture nove s obzirom na nepoštivanje zakona pri njihovu izboru.

 Ključnim problemom hrvatske kulture Naima Balić smatra miješanje politike u to područje, što rezultira ukidanjem dobrih projekata poput Zaklade Hrvatska kuća ili Ruksak pun kulture. "Za kulturu je jako važno postići tzv. 3D ciljeve - deideologizaciju, decentralizaciju i demokratizaciju, no još se ništa na tom području nije promijenilo", napomenula je.