"PRESUDA komunističkih vlasti iz 1946. protiv Alojzija Stepinca podsjetnik je i upozorenje na ono što se događa kada politička vlast podredi sud svojim ciljevima i kada sudski postupak postane sredstvom progona", rekao je danas nadbiskup Dražen Kutleša na znanstvenom skupu o hrvatskom kardinalu.

Nadbiskup Kutleša govorio je o Stepincu na znanstvenom skupu "Osamdeset godina od osuđujuće presude i deset godina od revizije osude bl. Alojzija Stepinca", održanom povodom Dana Pravnog fakulteta Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS).

"Presuda iz 1946. ostaje upozorenje na ono što se događa kada politička vlast podredi sud svojim ciljevima. Kada je ishod unaprijed određen, a osoba lišena stvarne mogućnosti obrane, sudski postupak postaje sredstvom progona", rekao je Kutleša.

"Crkva s pouzdanjem podupire slobodnu znanstvenu raspravu"

Poništenje te presude 2016. ocijenio je važnim činom ispravljanja nepravde. Ipak, dodao je, nijedna naknadna odluka ne može vratiti godine oduzete slobode i pogaženoga dostojanstva. "Zato je najdublja pouka ove obljetnice odgovornost da se nepravda pravodobno prepozna i spriječi", poručio je Kutleša.

Zahvalio je sudionicima skupa što će svojim znanjem pridonijeti rasvjetljavanju tih pitanja te istaknuo da "Crkva s pouzdanjem podupire ozbiljno istraživanje izvora, slobodnu znanstvenu raspravu i pošteno utvrđivanje činjenica".

"Istina zahtijeva strpljiv rad i spremnost da joj podložimo vlastite pretpostavke. Tako proučeno sjećanje postaje izvorom odgovornosti za budućnost", naglasio je nadbiskup.

"Pravednost zahtijeva više od suosjećanja"

Čestitajući blagdan svetoga Martina, zaštitnika Pravnog fakulteta HKS-a, koji je svoju proslavu povezao s promišljanjem o 80. obljetnici osuđujuće presude blaženomu Alojziju Stepincu i 10. obljetnici njezina poništenja, Kutleša je zahvalio što su time u središte pozornosti stavili pitanje koje određuje dostojanstvo pravničkoga poziva: hoće li pravno znanje štititi čovjeka ili opravdavati moć koja ga ponižava.

"Sveti Martin ostavio nam je jednostavnu i nezaboravnu sliku. Prema predaji, susrevši siromaha koji je drhtao od hladnoće, mačem je raspolovio svoj plašt i jednom ga polovicom zaogrnuo. U njegovim rukama mač postaje sredstvom zaštite. Onaj koji ima čime zaštititi sebe prihvaća vlastitu izloženost kako bi zaštitio drugoga", rekao je Kutleša studentima. Dodao je da se u toj slici prepoznaje duboki smisao njihova poziva.

"Pravo treba pružiti zaštitu upravo ondje gdje se čovjek sam ne može zaštititi: pred nasiljem, samovoljom, klevetom i nepravednom osudom. Pravednost pritom zahtijeva više od suosjećanja. Svakomu čovjeku pripadaju neotuđiva prava koja valja priznati i djelotvorno zaštititi, neovisno o njegovu društvenom položaju, moći ili utjecaju", istaknuo je.

Stepinac je osuđen zbog suradnje s ustašama i prisilnog pokrštavanja Srba

Podsjetimo, Vrhovni sud Narodne Republike Hrvatske osudio je 11. listopada 1946. zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca na kaznu lišenja slobode s prisilnim radom u trajanju od 16 godina te na gubitak političkih i građanskih prava u trajanju od 5 godina.

Kao glavne točke optužnice navedene su suradnja s ustaškim režimom NDH-a, prisilno pokrštavanje pravoslavnih Srba na katoličku vjeru te ugrožavanje FNRJ. Županijski sud u Zagrebu je 22. srpnja 2016. u cijelosti poništio presudu uz obrazloženje da je sudski postupak grubo kršio temeljna načela materijalnog i procesnog prava.

Naglašeno je tada da presuda protiv Stepinca ne samo da predstavlja presudu donesenu zlouporabom ovlasti autoritarne vlasti nego i presudu koja se temelji na arbitrarnosti suda u kaznenom postupku, što predstavlja, kažu, apsolutno kršenje načela vladavine prava i pravne države.

Na skupu i suci Europskog suda za ljudska prava

Utvrđeno je da su mu povrijeđena brojna ljudska prava: pravo na pošteno suđenje koje uključuje pravo na neovisan i nepristran sud i odgovarajuće vrijeme za pripremu obrane, pravo na žalbu u kaznenim postupcima, pravo na slobodu i sigurnost te pravo na slobodu mišljenja i izražavanja.

Na skupu o Stepincu sudjeluju dvojica sudaca Europskog suda za ljudska prava, Davor Derenčinović i Mykola Gnatovskyy, sutkinja Općeg suda Europske unije Tanja Pavelin te autorica dokumentarnog filma "Stepinac: kardinal i njegova savjest" Višnja Starešina.

Derenčinović je uoči znanstvenog skupa ocijenio da izvorni postupak nije zadovoljio temeljne standarde kaznenog prava, posebno kada je riječ o pravu na obranu i o zabrani retroaktivne primjene zakona.