SABORSKI zastupnik Boris Lalovac (SDP) iznio je danas podatak da je od 464 milijarde eura, koliko je krajem prošle godine iznosila ukupna štednja u Hrvatskoj, bilo osigurano 260 milijardi, a neosigurano 204 milijarde, od čega se 53 milijarde eura odnosilo na fizičke osobe.

"Moram priznati da me to čudi, 53 milijarde eura hrvatski građani drže u bankama koje nisu osigurane", rekao je bivši ministar financija u saborskoj raspravi o izmjenama zakona o prisilnoj likvidaciji i sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava.

Podsjetio je pritom da su, prema zakonu, osigurani depoziti do sto tisuća eura po financijskoj instituciji te objasnio kako su u te 53 milijarde eura svi iznosi iznad tih sto tisuća eura.

"Ako su građani imali novca iznad osiguranog iznosa, svakako je bilo mudro uložiti u obveznice i trezorske zapise države", rekao je Lalovac napominjući da država svojim poreznim prihodima jamči isplatu svim svojim kreditorima, pa i građanima.

Naveo je i da se od 464 milijarde kuna, na šest banaka odnosilo 89 posto svih depozita ili 417 milijardi kuna.

U Hrvatskoj 19 banaka, jedna stambena štedionica, 16 kreditnih unija

U predloženim zakonskim izmjenama, koje su potrebne zbog uvođenja eura i snažnije pravne sigurnosti i zaštite potrošača, saborski klubovi ne vide ništa sporno.

Marijana Balić (HDZ) posebno naglašava važnost preuzimanja direktive koja uspostavlja okvir za sanaciju kreditnih institucija stvarajući temelj za brzu i efikasnu reakciju u slučaju propadanja financijske institucije, odnosno banke.

U Hrvatskoj, apostrofirao je Davor Dretar (DP), postoje 19 banaka, stambena štedionica i 16 kreditnih unija kod kojih ne postoji državna garancija.

"Aktivne kamatne stope su kod nas relativno niske"

Grozdana Perić (HDZ) ističe da je hrvatskim pristupanjem eurosustavu HNB izmijenio regulativu obvezne pričuve, koja se s nekadašnjih devet posto, lani u prosincu, smanjila na jedan posto. Time je bankama oslobođeno oko 15 milijardi eura, navela je.

Potvrdio je to i predstavnik Ministarstva financija Davor Zoričić ističući da je smanjenje obvezne pričuve značajno utjecalo na povećanje likvidnosti banaka.

"To s jedne strane utječe na to da su aktivne kamatne stope kod nas relativno niske, da su relativno niske bile i kamatne stope na depozite, no nuđenje državnih vrijednosnih papira građanima dovelo je konačno do blagog rasta i pasivnih kamatnih stopa", kazao je Zoričić.

Zastupnici nisu imali primjedbi na prijedlog Domovinskog pokreta da umjesto Daniela Spajića u zastupničke klupe sjedne Mario Radić.