Ljubljana dobiva 16.000 kanti za kuhinjske otpatke
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Do kraja ove godine u svim slovenskim gradovima postavit će se kontejneri za odvojeno sakupljanje kuhinjskih otpadaka iz kućanstava.
Računa se da bi ova ekološki motivirana akcija mogla imati i velike ekonomske efekte jer će se otpad kompostirati.
Gradski vijećnici Ljubljane u ponedjeljak su donijeli odluku koja predviđa postavljanje 16.000 posuda za kuhinjske otpatke u vrijednosti 300.000 eura, a odvojeno će se sakupljati i biološki otpad, poput pokošene trave i granja.
Svaki stanovnik Ljubljane godišnje "proizvede" 300 do 400 kilograma otpadaka. Gradske vlasti sigurne su da troškovima sakupljanja kuhinjskih otpadaka neće opteretiti građane iako računaju da će na početku samo oko 20 posto kuhinjskog otpada završavati na mjestima za kompostiranje, a ostalo u "klasičnim" kontejnerima za smeće. Posude s ostacima biološki razgradive hrane odvozit će se najmanje dva puta tjedno, a od ostalih će se razlikovati smeđom bojom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosadašnja iskustva s posebnim sabirnim mjestima za papir, staklo i slične materijale pokazala su naime da se građani postupno naviknu i sve više prihvaćaju ekološki osviješten način uređenja komunalnih pitanja. Velike prostore na kojima bi se kuhinjski i biološki otpad kompostirao planiraju najveći gradovi, uz Ljubljanu još Maribor, Celje i Kranj, ali se računa da bi manje kompostirnice bile isplative već u mjestima s više od 2.000 stanovnika.
(Hina) xfl ysb
Računa se da bi ova ekološki motivirana akcija mogla imati i velike ekonomske efekte jer će se otpad kompostirati.
Gradski vijećnici Ljubljane u ponedjeljak su donijeli odluku koja predviđa postavljanje 16.000 posuda za kuhinjske otpatke u vrijednosti 300.000 eura, a odvojeno će se sakupljati i biološki otpad, poput pokošene trave i granja.
Svaki stanovnik Ljubljane godišnje "proizvede" 300 do 400 kilograma otpadaka. Gradske vlasti sigurne su da troškovima sakupljanja kuhinjskih otpadaka neće opteretiti građane iako računaju da će na početku samo oko 20 posto kuhinjskog otpada završavati na mjestima za kompostiranje, a ostalo u "klasičnim" kontejnerima za smeće. Posude s ostacima biološki razgradive hrane odvozit će se najmanje dva puta tjedno, a od ostalih će se razlikovati smeđom bojom.
Dosadašnja iskustva s posebnim sabirnim mjestima za papir, staklo i slične materijale pokazala su naime da se građani postupno naviknu i sve više prihvaćaju ekološki osviješten način uređenja komunalnih pitanja. Velike prostore na kojima bi se kuhinjski i biološki otpad kompostirao planiraju najveći gradovi, uz Ljubljanu još Maribor, Celje i Kranj, ali se računa da bi manje kompostirnice bile isplative već u mjestima s više od 2.000 stanovnika.
(Hina) xfl ysb
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati