MALI hrvatski brodari, njih 381 s flotom od 484 broda i jahte, prošle su godine ostvarili bruto prihod od 390.8 milijuna eura, što je 5.8 posto više nego godinu prije. U posljednje dvije godine prihodi tog sektora porasli su za gotovo 30 posto, priopćila je Hrvatska udruga privatnih brodara.

Ukupne uplate poreza i doprinosa u 2025. dosegnule su 73.2 milijuna eura, što je 8.1 posto više nego godinu prije. Prema studiji privatnih brodara, u posljednje dvije godine doprinos sektora državnom proračunu porastao je za gotovo 35 posto.

Zapošljavaju više od 3000 ljudi, gotovo svi gosti su stranci

U sektoru radi 3012 zaposlenih, a čak 95 posto gostiju dolazi iz inozemstva. Iz Hrvatske udruge privatnih brodara ističu da sektor povezuje pomorsku tradiciju, obiteljsko poduzetništvo, domaću brodogradnju i turističku ponudu visoke vrijednosti.

"Mali hrvatski brodari danas su mnogo više od jednog segmenta nautičkog turizma. Oni su autentičan hrvatski proizvod, važan gospodarski čimbenik i jedan od najboljih primjera kako se domaća pomorska tradicija može pretvoriti u suvremenu, ekskluzivnu i međunarodno konkurentnu turističku ponudu. Naši brodovi dovode goste visoke platežne moći, produljuju sezonu, zapošljavaju domaće ljude i stvaraju vrijednost koja ostaje u Hrvatskoj. Brojke jasno pokazuju da je riječ o sektoru čiji značaj daleko nadilazi njegovu veličinu", poručuju iz Udruge.

Više od stotinu brodova nema odgovarajući zimski vez

Hrvatska udruga privatnih brodara danas okuplja 264 člana, od Istre do Dubrovnika. Brodari navode da stalno ulažu u gradnju novih i modernizaciju postojećih plovila, kvalitetu usluge te uvođenje novih tehnologija i ekoloških rješenja.

Sve se više okreću i luksuznim jahtama za međunarodno tržište. Grade plovila koja se dizajnom, opremom, sigurnošću i kvalitetom mogu natjecati s ponudom vodećih svjetskih nautičkih destinacija. Ipak, upozoravaju na probleme koji im otežavaju daljnji razvoj.

Više od stotinu brodova još nema odgovarajući zimski vez, a postojeća lučka infrastruktura često ne prati potrebe sektora. Iz Udruge smatraju da odgađanje važnih infrastrukturnih projekata dodatno otežava poslovanje i planiranje novih ulaganja.

Upozoravaju i na europske propise

Sve veći problem brodarima predstavljaju europski propisi, osobito oni koji se odnose na tehničke standarde, rekonstrukciju plovila i zaštitu okoliša. Iz Udruge upozoravaju da su neki od tih zahtjeva osmišljeni za drukčije vrste brodova i uvjete plovidbe te da ne uzimaju dovoljno u obzir posebnosti Jadranskog mora, hrvatske obale i poslovanja domaćih turističkih brodara.

"Njihova primjena bez odgovarajućih prilagodbi, prijelaznih razdoblja i jasnih provedbenih pravila može dovesti u pitanje isplativost ulaganja, pa i opstanak dijela postojeće flote", ističu iz Udruge.

Naglašavaju da zaštita Jadranskog mora, očuvanje okoliša i sigurnost plovidbe moraju ostati prioriteti. No smatraju da europske propise treba provoditi uz uvažavanje stvarnih uvjeta poslovanja, bez nametanja nerazmjernih troškova i tehničkih zahtjeva koji ne donose odgovarajuće koristi.