Mamdani ukinuo pro-izraelske uredbe svog prethodnika
NOVI gradonačelnik New Yorka, Zohran Mamdani, već je prvog dana svog mandata povukao drastičan potez.
Potpisao je izvršnu uredbu kojom je poništio sve naredbe koje je donio njegov prethodnik Eric Adams nakon podizanja optužnice za korupciju protiv njega. Među poništenim uredbama su i dvije koje je Adams isticao kao ključnu podršku Izraelu, piše New York Times.
Poništene uredbe i oštre reakcije
Jedna od opozvanih uredbi, koju je Adams potpisao prošlog mjeseca, branila je gradskim agencijama bojkot ili povlačenje ulaganja iz Izraela.
Druga, iz lipnja prošle godine, usvajala je široku definiciju antisemitizma koja neke oblike kritike Izraela - poput protivljenja njegovom etnički židovskom karakteru - izjednačava s antisemitizmom.
Mamdani ipak nije ukinuo gradski ured za borbu protiv antisemitizma, koji je Adams osnovao u svibnju prošle godine.
Odluka novog gradonačelnika odmah je izazvala kritike bivšeg gradonačelnika i nekih konzervativnih židovskih čelnika, koji su se i ranije protivili Mamdanijevoj kandidaturi.
Inna Vernikov, republikanska vijećnica iz Brooklyna, oštro je napala gradonačelnika na društvenim mrežama, tvrdeći da jedna od opozvanih uredbi "štiti od diskriminacije Židove koji vjeruju u samoodređenje". Sat vremena kasnije dodala je: "stižu prohamasovski antisemiti ohrabreni" gradonačelnikom.
"Zastrašujući učinak na slobodu govora"
Adamsove uredbe bile su kontroverzne još u trenutku donošenja, a mnogi su ih smatrali pokušajem da se postave prepreke njegovom nasljedniku.
"Obje uredbe djelovale su kao posljednji pokušaj gušenja stajališta s kojima se gradonačelnik i njegovi podupiratelji ne slažu, pogotovo jer je jedna od njih donesena tek prije nekoliko tjedana", izjavila je Donna Lieberman, izvršna direktorica Njujorške unije za građanske slobode. "Nije iznenađenje i dobra je vijest da ih je naš novi gradonačelnik opozvao."
Lieberman je dodala kako takve uredbe, i druge slične, "imaju zastrašujući učinak na govor zaštićen Prvim amandmanom".
"Pravo na slobodu govora ne ovisi o vašem stajalištu. To vrijedi za govor o Izraelu ili Gazi, za politički aktivizam o tom sukobu, kao i za bilo koje drugo političko pitanje s kojim se suočavamo", poručila je.
Mamdanijev stav prema Izraelu podijelio zajednicu
Mamdani je i tijekom kampanje izazvao zabrinutost dijela židovske zajednice zbog svojih otvorenih kritika Izraela. S druge strane, osvojio je glasove i mnogih njujorških Židova koji su bili inspirirani njegovom kampanjom i kojima njegovi stavovi o Bliskom istoku nisu smetali.
Novi gradonačelnik kritizirao je Izrael na načine koji su se nekada smatrali nezamislivima za izabranog dužnosnika u New Yorku, gradu s najvećom židovskom populacijom u Americi.
Nazvao je Izrael aparthejdskom državom, založio se za jednaka prava za sljedbenike svih religija umjesto favoriziranja Židova u političkom i pravnom sustavu te je podržao pokret za ekonomsku izolaciju Izraela poznat kao Bojkot, povlačenje ulaganja i sankcije.
Nelagodu je prošlog tjedna dodatno pojačalo i otkriće antisemitskih objava Catherine Almonte Da Costa, više Mamdanijeve savjetnice, starih više od desetljeća. Ona je usred burnih reakcija podnijela ostavku. Danas 33-godišnjakinja, udana je za zamjenika gradskog revizora, koji je Židov.
Unatoč svemu, Mamdani je na konferenciji za novinare u četvrtak ponovio svoje obećanje da će štititi sigurnost i slaviti doprinose njujorških Židova, ističući kao dokaz zadržavanje Ureda za borbu protiv antisemitizma.
"To je pitanje koje shvaćamo vrlo ozbiljno i dio je obveze koju smo preuzeli prema njujorškim Židovima: ne samo da ih zaštitimo, već da ih slavimo i cijenimo", rekao je Mamdani novinarima.
Rasprava o definiciji antisemitizma
Definiciju antisemitizma koju je Adams usvojio predložila je Međunarodna alijansa za sjećanje na holokaust 2016. godine. Ona uključuje 11 primjera koji ilustriraju antisemitizam, od kojih se sedam odnosi na kritiku Izraela.
Upravo zbog toga, definicija je predmet dugogodišnjih rasprava koje su se zaoštrile posljednjih godina, kako su neke židovske skupine pozivale vlade da je usvoje i kodificiraju zbog porasta antisemitskih incidenata.
Međutim, druge skupine, uključujući i lijevo orijentirane židovske organizacije, protivile su se takvom okviru jer smatraju da neopravdano izjednačava neke oblike kritike Izraela s mržnjom prema židovskom narodu.
"Ne postoji nužno konsenzus oko toga treba li definiciju antisemitizma IHRA-e kodificirati na ovaj način", objasnila je Phylisa Wisdom, izvršna direktorica progresivne skupine New York Jewish Agenda. "Ne misle svi da je potrebno kodificirati IHRA-u kako bi se židovski narod zaštitio, kao što nemamo nužno ni kodificirane definicije drugih oblika mržnje."