Merkel je priznala da je pogriješila oko lockdowna. Sada je u sve većim problemima
NAKON velikog nezadovoljstva gospodarstva, ali i kritika medija i oporbenih političara, njemačka kancelarka Angela Merkel je prijepodneva održala još jedan virtualni sastanak s čelnicima vlada njemačkih pokrajina i odmah izjavila kako odustaje od namjere da sljedeći četvrtak i subotu prije Uskrsa proglasi danima mirovanja, piše Deutsche Welle.
Iako je već bilo planirano i da kancelarka ovog popodneva odgovara zastupnicima Bundestaga o mjerama za suzbijanje pandemije, odmah po sastanku je održala i konferenciju za novinare na kojoj su se također čule riječi kakve još nismo čuli od Angele Merkel. Priznala je kako je odluka o danima mirovanja, donesena u noći s ponedjeljka na utorak, bila donesena "u najboljoj namjeri", ali je "bila greška". Ti bi dani, dodala je, jedva bili odgovarajuća mjera za suzbijanje širenja virusa u trećem valu pandemije.
Isto tako neočekivano Merkel je izjavila kako je to bila greška i kako je spremna ona sama, po svojoj dužnosti, preuzeti punu odgovornost što je tako uznemirila i građane i gospodarstvo. Zbog toga se ispričala, ali je i izrazila uvjerenje kako će uz pomoć onih koji je podržavaju uspjeti smanjiti širenje virusa i zaustaviti ovu pandemiju.
Je li parlament samo "za ukras"?
Na početku obraćanja Bundestagu kancelarka je uglavnom tek ponovila što je priopćila medijima nakon sastanka s predsjednicima pokrajinskih vlada. No zastupnicima oporbe to nije bilo dovoljno. Predstavnik AfD-a je postavio pitanje hoće li se zbog pogrešne odluke - ali i zbog neuspješne borbe protiv pandemije u Njemačkoj - dovesti u pitanje povjerenje Bundestaga njoj i njezinoj vladi.
Iako je to pitanje ostalo neodgovoreno, čitav niz političara drugih stranaka oporbe se okomio na način donošenja odluka o suzbijanju pandemije. Ljutiti su zbog toga što je jučerašnja odluka, i to pogrešna, kako kancelarka sad priznaje, donesena "iza zatvorenih vrata, in Nacht und Nebel Aktion (u akciji po noći i magli)", kako se izrazio političar Liberala Marco Buschmann. U donošenju su sudjelovali samo ona i predsjednici vlada saveznih pokrajina. Odluke se donose bez parlamenta, bez javnosti, odjednom i preko noći.
Još jednom je ponovila ovaj prigovor i predsjednica kluba zastupnika Zelenih Katrin Göring-Eckhard: "Kad će konačno parlament raspravljati i odlučiti o dugoročnom planu za suzbijanje pandemije, a ne samo slušati kancelarkine odluke?"
"Planska privreda" protiv pandemije - očito ne funkcionira
Kancelarka je iznova ukazivala na mjere koje se poduzimaju, a kad je već postala nestrpljiva, odgovorila je da se odluke trebaju donositi brzo, samo na razini predsjednika savezne i pokrajinskih vlada koji su i ovlašteni donositi odluke. Upozorila je i kako zastupnici u parlamentima pokrajina također prosvjeduju zbog takvog načina donošenja odluka, ali kako treba brzo reagirati na nove i nepovoljne podatke o broju novozaraženih.
Ostala je dužna zastupnicima Bundestaga odgovor na pitanje što još planira osim više testiranja građana i čekanja da značajniji dio stanovništva primi cjepivo. Na prigovore zastupnika kako testova jednostavno nema dovoljno, na primjer u školama i vrtićima, kancelarka je odgovorila kako njezina vlada ne može nadzirati baš sve, uključujući i narudžbe testova za više tisuća škola u Njemačkoj.
"Mislite li da još uživate povjerenje?"
Predsjednik kluba zastupnika Ljevice Dietmar Bartsch je bio nezadovoljan i isprikom kancelarke i njezinim objašnjenjem. On upozorava kako ovakva nevješta politika u suzbijanju pandemije, kad se i nakon godine dana od pojave virusa još ne vidi kraj zabranama i restrikcijama, za mnoge građane Njemačke već postaje "neizdrživa". Kancelarka bi trebala prestati računati samo na podršku svoje stranke i koalicijskog partnera, njemačkih socijaldemokrata, te konačno predstaviti plan "dosljedne borbe protiv pandemije". A to može proći samo ako uživa podršku čitavog parlamenta što je, ponovio je Bartsch i nakon ove rasprave u Bundestagu, osnova demokracije.
Kancelarka je na pitanja zastupnika u Bundestagu odgovarala nešto duže od sat vremena i čulo se malo pitanja o konkretnim mjerama. Jedno od njih je bilo, na primjer, o nelogičnosti da obitelji smiju slaviti Uskrs kod kuće, ali ne smiju iznajmiti kuću za odmor u kojoj bi također bili sami. I tu se kancelarka pozvala na smisao ovih mjera, a to je što je više moguće smanjiti osobne kontakte. No u vezi svih ostalih problema - uključujući i cijepljenje građana i nedostatak cjepiva - ona i njezina vlada čine sve što mogu i kako znaju, rekla je Angela Merkel.
Ministar policije ne podržava mjere protiv misa
Problemi za Merkel pojavili su se i kada su u pitanju mjere za vjerske obrede.
Kada se radi o vjerskim obredima, dogovoreno je da se savezna vlada i pokrajinske vlade vjerskim zajednicama obrate s molbom da se uskrsne mise i drugi vjerski događaji ne održavaju u crkvama i drugim vjerskim objektima. Kršćani bi trebali slaviti Uskrs putem videa, Židovi ne bi trebali slaviti Pashu u sinagogama, a muslimani ne bi trebali ići u džamiju na molitvu u petak.
No čini se da će njemačke vlasti imati problema s provođenjem ove odluke.
Predstavnici dviju najvećih kršćanskih crkava u Njemačkoj, Katoličke i Protestantske, izrazili su danas "iznenađenje" mjerama savezne i pokrajinskih vlada koje predviđaju održavanje uskršnjih vjerskih obreda bez prisutnosti vjernika te su najavili da se neće pridržavati preporuke vlasti.
"Preko Božića smo pokazali da smo, uz oprez, u stanju držati mise u prisutnosti vjernika. Zato se ne želimo odreći misa za Uskrs", poručio je predsjednik Njemačke biskupske konferencije Georg Baetzing.
Seehofer: Zaprepašten sam ovim prijedlogom
Sada kritika na tu odluku dolazi iz same vlade Angele Merkel, od ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera (CSU).
"Bio sam zaprepašten da sve stranke s prefiksom 'kršćanski' crkvama savjetuju da ne održavaju crkvene službe, posebno na Uskrs", rekao je Seehofer za Bild.
"Želio bih naglasiti da je ovo molba, a ne naređenje", rekao je Seehofer pa nastavio: "Moje ministarstvo nije dalo ovaj prijedlog, iako smo mi nadležni za religije. Umjesto toga, vrlo rano u pandemiji, ministarstvo unutarnjih poslova razvilo je higijenske koncepte zajedno s crkvama, koji su do danas funkcionirali besprijekorno."
"Savezna i pokrajinske vlade obratit će se vjerskim zajednicama s molbom da se vjerski obredi održavaju samo online od 1. do 5. travnja", navodi se u službenom zaključku sastanka Merkel i pokrajinskih premijera.
Čini se da od te molbe neće biti ništa, s obzirom na prve reakcije iz Katoličke i Protestantske crkve, kao i na napad ministra unutarnjih poslova.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati