UVJERLJIVA pobjeda za Alternativu za Njemačku (AfD), težak poraz za Kršćansko-demokratsku uniju (CDU): izbori u Saskoj-Anhaltu imaju potencijal uzdrmati i saveznu politiku, prije svega Uniju CDU/CSU te kancelara Friedricha Merza.

CDU u Saskoj-Anhaltu ispod 20 posto, što je manje od polovine rezultata AfD-a. To je šok za CDU, koji je glavna tajnica Franziska Hoppermann u svojoj prvoj reakciji opisala vrlo oprezno: „U svakom je slučaju ovo vrlo težak rezultat za nas i utječe na sve nas kao kršćanske demokrate." Posljedice se u nedjelju navečer, dva sata nakon zatvaranja birališta, još ne mogu sagledati.

Postoje dvije opcije: da s AfD-om na vlast u jednoj pokrajini prvi put dođe stranka koja je klasificirana kao desno ekstremistička, ili da se formira manjinska vlada predvođena CDU-om, koja bi ovisila o pomoći Ljevice. Oba bi scenarija mogla gurnuti cijeli CDU i Merza u ozbiljne probleme. 

Scenarij 1: apsolutna većina za AfD

Apsolutna bi većina za AfD izazvala politički potres bez presedana, daleko izvan granica Saske-Anhalta. Potraga za krivcima vrlo bi brzo dovela i do Berlina, konkretno do kancelarova kabineta. Sigurno je da bi u vlastitoj stranci Merz bio označen kao suodgovoran za to.

Sven Schulze, nositelj liste CDU-a u Saskoj-Anhalt, proteklih se tjedana neprestano žalio da savezna politika negativno utječe na njegovu predizbornu kampanju. Čak se usprotivio i reformi mirovinskog sustava, najvažnijem reformskom projektu kancelara.

Za suodgovornost savezne stranke u pobjedi AfD-a Merz bi vjerojatno morao sam položiti račune. Njegov se autoritet smatra uzdrmanim. Međutim, koliko god ovakav uspjeh AfD-a izgledao katastrofalno na društvenoj, državno-političkoj razini i za sam CDU, za Merza i koaliciju u Berlinu u tome leži i određena šansa.

Kancelar će tvrditi da centar sada mora još više izdržati pritisak s desnog ruba.  Na kraju bi to moglo čak i učvrstiti jedinstvo crno-crvene koalicije, a time i Merzovu poziciju kancelara.

Scenarij 2: opasno koketiranje s Ljevicom

Ukoliko AfD ne dosegne apsolutnu većinu, Sven Schulze, aktualni premijer pokrajine, mora prvi odgovoriti na pitanje: kakav je stav njegove stranke prema Ljevici? CDU je 2018. odlučio da neće surađivati ni s Ljevicom ni s desnicom. Merz je to ponovio samo prije nekoliko dana: „I kod AfD-a i kod Ljevice postoje tako temeljne razlike u odnosu na Uniju da je suradnja isključena."

No što točno znači suradnja? Merz je podržao Schulzeovu liniju u kampanji: neće biti zajedničkog vladinog programa niti osobnog sudjelovanja u vlasti. Istodobno, Merz je uputio na Tiringiju i Sasku, gdje manjinske vlade, kroz komplicirane „mehanizme konzultacija", dobivaju selektivnu potporu Ljevice, bez formalnog vezivanja.

Protiv takvog scenarija, međutim, već se javlja otvoren otpor unutar CDU-a. Zamjenik šefa kluba zastupnika Unije u Bundestagu, Sepp Müller, prije je nekoliko dana otvoreno zagovarao da se mandat za sastavljanje vlade najprije prepusti AfD-u, ukoliko ta stranka bude uvjerljivo najjača.

„Ako rezultati anketa postanu izborni rezultati, onda Ulrich Siegmund s AfD-om ima mandat za sastavljanje vlade", izjavio je za „Politico". Ljudi poput Müllera strahuju od masovnog istupanja iz stranke ako CDU bude surađivao s Ljevicom. Također se boje da će to samo dodatno ojačati AfD. Na sljedećim izborima za pet godina oni bi u Saskoj-Anhalt mogli dobiti dvotrećinsku većinu, glasi njihova mračna prognoza.

Daljnje pucanje tzv zaštitnog, protupožarnog zida na lijevoj strani moglo bi također dovesti do toga da se u CDU-u ohrabre oni koji žele srušiti zaštitni zid prema desnici, što je za Merza i stranačko vodstvo u Berlinu potpuno isključeno. Situacija bi mogla izmaknuti kontroli. Neki u najgorem slučaju vide čak i opasnost od raskola unutar stranke.

Klingbeil i Bas mogu privremeno odahnuti

Za razliku od Merza, predsjedavajući koalicijskog socijaldemokratskog partnera SPD-a, Lars Klingbeil i Bärbel Bas, barem na prvi pogled, mogu za sada odahnuti. Socijaldemokrati su tjednima strahovali da neće prijeći izborni prag od 5 posto. Sada se čini jasnim:

SPD će biti i u sljedećem pokrajinskom parlamentu u Magdeburgu. Pritom se ne moraju suočiti s većim gubicima. „Ovo je za nas prije svega važan znak da se na SPD mora računati", rekao je glavni tajnik Tim Klüssendorf za ARD.

Ipak, ovaj rezultat zavarava. Mnogi su birači u Magdeburgu svoj glas vjerojatno dali taktički: što više manjih stranaka uđe u parlament, to je manja vjerojatnost za apsolutnu većinu AfD-a. Tko je onda glasovao za SPD iz uvjerenja, a tko samo kako bi spriječio vladu AfD-a?

Iako su Klingbeil i Bas u dijelu stranačke baze i dalje na meti kritika, ta bi se baza sada mogla usredotočiti na izbore koji se za dva tjedna održavaju u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju. Ondje je premijerka Manuela Schwesig u posljednje vrijeme napredovala i još uvijek ima izgleda završiti ispred AfD-a.

I izbori za dva tjedna donose veliku neizvjesnost

Od ishoda oba pokrajinska izbora 20. rujna, u Berlinu i Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju ovisi i koliko će jesen postati opasna za Merza.

U Berlinu CDU-u prijeti gubitak pozicije gradonačelnika, potencijalno u korist Ljevice. U Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju , ako situacija bude posve loša, mogli bi pasti ispod granice od deset posto na četvrto mjesto.

I ondje bi se, pri formiranju vlade mimo AfD-a, moglo postaviti pitanje suradnje s Ljevicom. Rasprava o promjeni kancelara mogla bi se tada ponovno posve rasplamsati.

Međutim, moguć je i drugačiji scenarij: u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju CDU može izbjeći jednoznamenkasti rezultat, kao i komplicirano formiranje vlade, ukoliko to bude dovoljno za koaliciju crveno-crveno-zelenih. A nositelj liste berlinskog CDU-a Stefan Evers može pobijediti na izborima i postati gradonačelnik. Takav bi razvoj događaja ublažio pritisak na Merza.

Kraj crno-crvene koalicije malo vjerojatan

Jedna stvar u svakom slučaju vrijedi za sve nadolazeće ishode izbora kao malo vjerojatna: raspad koalicije konzervativaca i socijaldemokrata na saveznoj razini. Razlog je jednostavan: iz novih bi izbora AfD vjerojatno izašao još jači, a formiranje vlade postalo bi još teže.