PRVI toplinski val je u punom jeku.

Prema najavama DHMZ-a temperature će sutra ići i do 40 stupnjeva. Do kada će trajati? Kako se ponašati u vrijeme ljetnih vrućina? Jesu li hitne službe ekipirane za turističke i prometne gužve i nagli rast temperatura? 

O tome u HRT-ovoj emisiji U mreži Prvog govore Nataša Janev iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ingrid Bošan Kilibarda iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i meteorologinja Tanja Renko.

Meteorologinja: Vrhunac toplinskog vala očekuje se sutra

Prva je govorila meteorologinja Tanja Renko.

"U većem dijelu zemlje vrhunac će biti dosegnut tijekom sutrašnjeg dana, u četvrtak, no dijelovi zemlje još će svakako u petak imati barem umjerenu opasnost od toplinskog vala, koji može djelovati na zdravlje, dok se, mogli bismo reći, veće popuštanje vrućina očekuje tijekom vikenda. To se posebno odnosi na unutrašnjost. No treba naglasiti da će i u dane vikenda i dalje u većini krajeva biti vruće, posebno se to odnosi na Jadran, predjele i unutrašnjost Dalmacije, no ipak, temperatura zraka bit će za, mogli bismo reći, 3 do 4, ponegdje u ovim kopnenim predjelima, i 5 stupnjeva niža od ovih vrijednosti koje ćemo mjeriti danas i sutra", rekla je Renko.

"Vrući dani u lipnju nisu rijetkost"

Renko je navela da su posljednjih nekoliko dana noćne temperature vrlo često na Jadranu iznad 20, ponegdje i iznad 25 stupnjeva u ranim jutarnjim satima. U unutrašnjosti su pak dnevne temperature više od onih na Jadranu, gdje osvježenje pruža povjetarac s mora koji zapuše sredinom dana, dodala je.

"Bit će toplih noći još i dalje, svakako zbog toga što se već i samo more ugrijalo", rekla je.

Renko je rekla da vrući dani u lipnju nisu rijetkost, ali da je neuobičajeno da su vrijednosti temperature, posebno najviše dnevne, toliko više od prosjeka.

Rekla je i kako se s dosta velikom vjerojatnošću može reći da će ovo ljeto biti toplije od prosjeka te da možemo očekivati vrlo vjerojatno još poneki toplinski val, ali da je njihov broj i jačinu nemoguće prognozirati.

Što kažu preporuke tijekom toplinskog vala?

Nataša Janev iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo rekla je kako i zdrave osobe, osobito ako se tijekom noći kvalitetno ne naspavaju, mogu biti umorne i iscrpljene. Preporučuje se prozračivanje i rashlađivanje prostorija tijekom noći, kada su niže temperature, a već tijekom jutarnjih sati zatvoriti prozore te u jednom trenutku uključiti uređaj za rashlađivanje, ako ga kućanstvo ima.

"U situacijama kada se ne može rashladiti prostorija, kad se osobe osjećaju iscrpljeno, čak je jedna od preporuka da se ode, recimo, u neki shopping centar i boravi tamo dva-tri sata da bi se čovjek naprosto rashladio", rekla je Janev.

Naglasila je i važnost pijenja tekućina, ali ne alkohola, napitaka koji sadrže velike koncentracije kofeina ili slatkih gaziranih napitaka, koji dodatno potiču dehidraciju tijela, već vode, mineralne vode i izotoničnih napitaka koji će nadoknaditi minerale koje izgubimo znojem.

Preporučuje se odmor svakih pola sata do sat onima koji rade na otvorenom

Onima koji rade na otvorenom preporučuje se da se svakih pola sata do sat odmore, popiju određenu količinu vode, a preporučuje se i da poslodavci prilagode radno vrijeme kako bi se radovi obavljali tijekom ranih jutarnjih, kasnih večernjih sati ili tijekom noći, rekla je Janev.

Rekla je i kako se oni koji koriste lijekove i terapije prije dolaska toplijeg vremena mogu konzultirati s liječnicima koji mogu prilagoditi terapiju, ali i da je važno da se ljudi drže terapije.

"Treba voditi računa i o tom socijalnom doprinosu. Trebamo misliti na naše susjede, starije ili neke kronične bolesnike koji možda žive sami ili ne mogu voditi toliko računa o sebi", naglasila je Janev.

Dodatni timovi Hitne pomoći

Ingrid Bošan Kilibarda iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu rekla je kako, osim redovnih timova, 17 dodatnih timova ove godine od 18. lipnja do 12. rujna brine o zdravstvenoj sigurnosti građana i turista, a locirani su na državnim cestama i autocestama.

"Ti dodatni timovi prošle su godine imali oko 1800 intervencija, ali protekla godina možda i nije relevantna s obzirom na pandemiju, smanjeni broj turista, smanjeni promet, ali, recimo, preklanjske godine je bilo oko 2800 zbrinutih pacijenata tim dodatnim timovima u turističkoj sezoni", rekla je Bošan Kilibarda. 

"Toplinski udar može završiti i smrću"

Janev je rekla kako je toplinski udar najekstremniji odraz utjecaja toplina te da može završiti i smrću. Prije toga se može javiti toplinska iscrpljenost i grčevi, što omogućuje prepoznavanje i prevenciju.

"U tim fazama toplinskih grčeva i iscrpljenosti još se može prevenirati tako da se nadoknadi gubitak tekućine, ili popije neki slani napitak ili neka izotonična tekućina i da se što prije skloni u hladnije prostorije. Naravno, ako imate pomoć, možete staviti hladne ručnike na predjele vrata, prepona ili pazuha, uključiti ako imate ventilator ili bilo koje sredstvo hlađenja, ili staviti osobu čak u mlaku vodu", rekla je Janev.

Međutim, naglasila je, odmah treba pozvati hitnu pomoć u slučaju toplinskog udara gdje se čovjek zbog gubitka tekućine i preduge izloženosti toplini više ne može znojiti, raste mu temperatura i ubrzava se rad srca.

U emisiji je istaknuto i kako nije dobro da ljudi ulaze u hladnu vodu prevreli ili nakon obilnog jela te da je dobro jesti laganije obroke.

Janev je rekla i kako u svim gradovima nedostaje zelenih površina koje značajno doprinose smanjenju temperaturu i osjećaju ugode.