HRVATSKI predsjednik Zoran Milanović rekao je danas da Hrvatska i Slovenija žele pomoći državama zapadnog Balkana na putu prema EU, ali da se bilateralni problemi tih zemalja neće moći riješiti u okviru inicijative Proces Brdo-Brijuni.

"Bilateralni problemi koje države sudionice inicijative imaju međusobno neće moći biti riješene u okviru Proces Brdo-Brijuni", kazao je Milanović nakon što su slovenski mediji javili da je na plenarnoj sjednici bilo prepiranja između kosovske predsjednice Vjose Osmani i srbijanskog čelnika Aleksandra Vučića.

"Mislim da bi bilo zdravo da se bilateralne probleme ni ne koristi jer nas je to danas pomalo ometalo u radu", rekao je Milanović na zajedničkoj konferenciji sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom u Brdu kod Kranja. 

Glavni motiv dviju članica EU, Slovenije i Hrvatske, nije "ni mentorstvo ni tutorstvo" nego pomoć susjedima na putu prema Uniji, rekao je Milanović. 

"Dogovorili smo kompromis, bilo je prijepora"

U zajedničkoj deklaraciji usvojenoj nakon samita pozivaju se čelnici Unije da gledaju na Zapadni Balkan "kao cjelinu" u pristupnom procesu, dok te zemlje pozivaju da ubrzaju provođenje potrebnih reformi.

"Dogovorili smo tekst deklaracije koji je kompromis, netko bi rekao najniži zajednički nazivnik, a ja kažem kompromis (...) Bilo je određenih prijepora, nesporazuma", rekao je hrvatski predsjednik i dodao da je agenda kosovske predsjednice bila ambicioznija i da su neki dijelovi, zbog protivljenja Srbije, morali biti ispušteni. 

"Jedno kompromisno, ali jasno rješenje iza kojeg svi stojimo."

Sjeverna Makedonija u "nemogućoj poziciji"

Milanović je upozorio da se Sjeverna Makedonija "nalazi se u nemogućoj poziciji" i da joj jedna članica Unije ulazi u "intimni prostor" zahtjevom da u udžbenicima povijesti "svoju nacionalnu genezu definira onako kako to traži susjedna država". 

Rekao je da će se "otvoreno suprotstavljati" tome u okviru svojih moći. 

Milanović državu nije imenovao, ali radi se o Bugarskoj koja odbija pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju jer se u makedonskim udžbenicima, po tvrdnjama Sofije, "revidira i negira zajednička im etnička i jezična povijest". 

Milanović je podsjetio na hrvatski put prema EU i na slovenske uvjete Hrvatskoj koje je on mogao razumjeti. "Nisam nikada osjećao ili vidio da Slovenija želi napakostiti Hrvatskoj i u biti je spriječiti i poniziti", rekao je Milanović.

Hrvatski predsjednik je rekao da o tome treba razgovarati, umjesto baviti se granicama i non-paperima. 

U pristupnim pregovorima najdalje stigla Crna Gora

Europsko vijeće je u ožujku 2020. dalo zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije, ali točnog datuma još nema jer su nastali novi problemi. 

Za formalno otvaranje pregovora zemlje članice moraju usvojiti pregovarački okvir, ključni dokument kojim se definira kako će se i na kojima načelima odvijati pristupni pregovori. Pregovarački okvir jednoglasno trebaju usvojiti zemlje članice EU i to je uvjet za sazivanje prve međuvladine konferencije o pristupanju na kojoj se formalno pregovori otvaraju.

Crna Gora je najbliže ulasku u EU s 33 otvorena poglavlja. Posljednje poglavlje, 8. poglavlje - Tržišno natjecanje, otvorila je krajem lipnja prošle godine. U devet godina pristupnih pregovora s Unijom privremeno je zatvorila tri poglavlja. 

Pristupni pregovori Srbije započeli su 2014. godine, do sada je otvorila 18 poglavlja, a dva privremeno zatvorila. 

Bosna i Hercegovina i Kosovo potencijalni su kandidati.

Kosovo nije priznalo pet članica Unije - Cipar, Grčka, Rumunjska, Španjolska i Slovačka. 

"Okej" odnos s Vučićem

Vučić je rekao da je kratko razgovarao s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem i rekao da su oni u "pristojnim" odnosima. 

"Mi naravno želimo dobre odnose s Hrvatskom, ali ne mislimo da mi moramo podilaziti bilo kome u Hrvatskoj niti mislimo da bi itko iz Hrvatske trebao podilaziti nama", rekao je Vučić.

Milanović je odnos s Vučićem kratko opisao s "okej".

Sastanak lidera država zapadnog Balkana organizirao je slovenski predsjednik Borut Pahor u sklopu inicijative Brdo-Brijuni, čiji su pokretači Slovenija i Hrvatska.

Na sastanku u povodu desete godišnjice inicijative, posvećene približavanju država nečlanica Europskoj uniji, jačanju suradnje i dijaloga u okviru europskog pristupnog procesa, bili su čelnici svih država članica inicijative, Hrvatske, Slovenije, Albanije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije i sva trojica članova predsjedništva BiH.