PREDSJEDNIK Zoran Milanović danas je objavio da će se parlamentarni izbori održati 5. srpnja ove godine, stoji u odluci koja je poslana iz Ureda predsjednika.

"Predsjednik Republike Zoran Milanović donio je Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.

Prema Odluci o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, izbori će se na biračkim mjestima u Republici Hrvatskoj održati u nedjelju, 5. srpnja 2020. godine, a izbori na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske održat će se u subotu, 4. srpnja i u nedjelju, 5. srpnja 2020. godine.

Odluka o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor stupa na snagu 2. lipnja 2020. godine", stoji u priopćenju Milanovića.

Odluka o Raspisivanju Izbora by Index.hr on Scribd

Dan nakon stupanja odluke na snagu počinju teći izborni rokovi, među kojima i rok od 14 dana u kojemu političke stranke, neovisne liste i kandidati moraju Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) predati svoje liste.

Povjerenstvo zatim ima rok od 48 sati da objavi zbirnu listu pravovaljanih listi i kandidatura, čime će krenuti službena izborna promidžba.

Iako Hrvatska dnevno bilježi malo oboljelih od koronavirusa i ima dobre epidemiološke prilike, srpanjski će izbori zbog epidemije biti provedeni na ponešto drugačiji način od svih dosadašnjih. Na koji, definirat će Državno izborno povjerenstvo (DIP) s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.

U sabor se bira 151 zastupnik

U Hrvatski sabor birat ćemo 151 zastupnika, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri će birati 'dijaspora', odnosno hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu, a osam pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici koju čini cijela država.

Zastupnike će moći birati i za njih biti birani hrvatski državljani s navršenih 18 godina.

Kako bi bili u prilici da budu izabrani, njihova se imena moraju naći na listama koje mogu predložiti registrirane političke stranke ili koalicije te birači, a tada govorimo o neovisnim, odnosno listama grupe birača.

Takve liste, da bi bile pravovaljane, moraju prikupiti najmanje 500 potpisa birača u izbornoj jedinici u kojoj se natječu. Političke stranke u tom su pogledu u prednosti, ne moraju prikupljati potpise.

Predlagatelji izbornih lista dužni su voditi računa da žene i muškarci budu uravnoteženo zastupljeni, na listi treba biti najmanje 40 posto pripadnika oba spola. Ako to ne bude, listu to neće diskvalificirati, ali njenom predlagatelju prijeti kazna od 50 tisuća kuna.

Na kampanju 1,5 milijuna po izbornoj jedinici 

Za sve koji se spremaju na parlamentarne izbore važno je znati da su troškovi kampanje zadani. Po listi, odnosno kandidatu, ne smiju prijeći milijun i pol kuna u izbornoj jedinici. Stranka koja izlazi na izbore u svih deset jedinica u Hrvatskoj moći će potrošiti 15 milijuna kuna.

Skori izbori za sabor bit će treći na kojima će birači moći koristiti preferencijski glas, dakle zaokružiti ime kandidata kojemu daju prednost na listi i tako mu omogućiti da 'preskoči' kandidate koje su predlagatelji stavili ispred njega.

Na izborima za Hrvatski sabor, u rujnu 2016., za 151 zastupničko mjesto natjecalo se oko 2500 kandidata. U 11 jedinica istaknuto je 177 listi, u 12., manjinskoj, natjecalo se 29 kandidata. Izbore je nadziralo 12 tisuća promatrača, a provodilo oko 80 tisuća ljudi u biračkim odborima i izbornim povjerenstvima.