PREDSJEDNIK Zoran Milanović ponudio je egipatskom kolegi Abdelu Fatahu El-Sisiju hrvatsku stručnost u turizmu, obrambene proizvode i pristup europskom tržištu pomoću hrvatskih luka, a on je odgovorio pozivom hrvatskim tvrtkama na ulaganja u egipatski energetski sustav.

Dvojica su predsjednika na početku obraćanja medijima, nakon dugog razgovora u predsjedničkoj palači u Heliopolisu, izrazili sućut Siriji i Turskoj, koje je u ponedjeljak pogodio razoran potres.

Milanović je rekao kako je Hrvatska i dalje posebno osjetljiva po tom pitanju jer je nedavno i sama bila žrtva te prirodne katastrofe.

Sisi se pridružio mnogima koji su Hrvatskoj čestitali na ulasku u Schengen i eurozonu i naglasio potrebu jačanja gospodarske razmjene, "osobito sad kad je Hrvatska postala jedna od južnih vrata" EU, što može doprinijeti energetskoj sigurnosti njezina susjedstva.

Egipatski predsjednik potom je govorio o "napretku" zemlje u proizvodnji energije, dotaknuvši se novih nalazišta plina, radu na industriji zelenog vodika, solarnim i vjetroelektranama. 

Pozvao je hrvatske tvrtke da "djeluju i ulažu u Egipat na ovom polju", dodavši kako Kairo želi privući strana ulaganja u posebnim gospodarskim zonama. 

"To će im biti vrata za ulazak na arapsko tržište", poručio je hrvatskim tvrtkama predsjednik najveće arapske zemlje u kojoj živi četvrtina arapske populacije. 

Egipat je dobrodošao u hrvatske luke

Milanović je Egipat nazvao "nevjerojatnom, čarobnom i posebnom zemljom, toliko drukčijom od svih", naglasivši da je njezina stabilnost važna za Mediteran, ali i za cijeli svijet, "s obzirom na bremenitu i kompliciranu povijest koju je imala i s Izraelom i s državama okruženja". 

"Nisam tu da dijelim bilo kome bilo kakve ocjene, nego da pokušavam otvoriti vrata za suradnju i obostrano povjerenje i korist - financijsku."

Milanović je Egiptu ponudio ekspertizu na području turizma, koju će hrvatski stručnjaci "vrlo rado podijeliti".

Riječ je o "području u kojem je Hrvatska došla na zavidnu svjetsku razinu, tako da se možemo sasvim objektivno smatrati turističkim gigantom", rekao je hrvatski predsjednik.

Milanović je Egiptu ponudio i proizvode hrvatske obrambene industrije. 

"Hrvatska nije ni vojna sila ni velika država, ali ima određena znanja i proizvode", rekao je predsjednik nazivajući ih "vrlo konkurentnima na svjetskom tržištu".  

Potom je govorio o Hrvatskoj kao "otvorenoj luci" prema Europskoj uniji, referirajući se na luke Rijeku i Ploču. 

"Egipat je tu više nego dobrodošao", kazao je. 

Te luke mogu biti ulaz za "robe, proizvode i investicije", a Hrvatska mora više koristiti svoj položaj za svoju i dobrobit onih koji žele ulagati, rekao je Milanović. 

Milanović: Nisam ni propovjednik ni mentor

Na kraju svog obraćanja naglasio je da je "svjestan toga da države, narodi i običaji nisu isti", zbog čega se suzdržava bilo kakvog "propovjedničkog garda i mentorskog nastupa" prema onima koji "niti su bolji niti lošiji od nas". 

Govorio je o "nečemu što smo u Europi naivno i razdragano i veselo" prozvali Arapskim proljećem "iako to nije imalo nikakve veze s proljećem", osim možda kalendarski. 

"Ali je koštalo života, imovine i propuštenih šansi nekoliko država na Bliskom istoku koje su skoro uništene tom stihijom. Egipat se tome uspio oduprijeti, a ja u detalje mimo toga ne želim ulaziti. To su vaše unutarnje stvari", zaključio je hrvatski predsjednik. 

Egipćani su revolucijom 2011. zbacili Hosnija Mubaraka, autokratskog predsjednika koji je vladao tri desetljeća. Godinu dana kasnije, na prvim demokratskim izborima izabran je Mohammed Morsi, predstavnik Muslimanskog bratstva, prvi čelnik Egipta koji nije bio iz redova vojske i prvi islamist na toj funkciji.

Godinu dana kasnije zbog zahuktalog islamizma izbili su prosvjedi i protiv njega, a Sisi, njegov ministar obrane, predvodio je koaliciju za njegovo uklanjanje.

Uslijedili su krvavi sukobi vojske i Morsijevih pobornika u kojima je živote izgubilo nekoliko tisuća ljudi. Godinu dana kasnije Sisi, general koji se obučavao i na vojnim učilištima u SAD-u i Velikoj Britaniji, pobjeđuje na izborima s dva kandidata, dobivši 97 posto podrške. 

"Najdraži autokrat"

Danas tog egipatskog čelnika, još jednog iz vojnih redova, međunarodne organizacije za ljudska prava terete za autokratsko vladanje, pritvaranje neistomišljenika i gušenje slobode govora, no Zapad ga tolerira zbog važnosti stabilnosti njegove države, strateški važne zbog svog položaja na Sueskom kanalu i na granici Afrike i Azije. Prema pisanju Wall Street Journala, bivši američki predsjednik Donald Trump jednom ga je nazvao "najdražim autokratom". 

Sisi, čije su fotografije na svakom kutku Kaira, danas predvodi državu čija je valuta u odnosu na dolar od početka ruske invazije na Ukrajinu izgubila više od polovine svoje vrijednosti.

Egipat je, uz Indoneziju, jedan od najvećih uvoznika pšenice, oviseći velikom većinom o Rusiji i Ukrajini. Početak rata u veljači prošle godine tako je doveo do velikog rasta cijena hrane u arapskoj zemlji i straha investitora koji su iz nje povukli milijarde.

"Brinem se oko Egipta", rekla je tada Kristalina Georgijeva, čelnica Međunarodnog monetarnog fonda, koji je nedavno objavio novi dogovor o financijskoj pomoći toj zemlji koja je nakon Argentine, a prije Ukrajine i Pakistana, njegova najveća dužnica.

Iako je taj sukob značajno utjecao na Egipat, dvojica predsjednika na konferenciji za medije nisu se osvrnula na rat u Ukrajini. 

Milanović je nakon razgovora sa Sisijem posjetio Arapsku ligu, panarapsku organizaciju utemeljenu 1945. godine, kojoj je sjedište u Kairu, a dan kasnije u egipatskoj prijestolnici predviđen je susret s premijerom Mustafom Madbulijem i predsjednikom Zastupničkog doma parlamenta Hanafijem Gebalijem.