URAČUNAJU li se svi troškovi koje je uzrokovao covid, već smo na 33, odnosno 34 milijarde kuna, rekao je ministar financija Zdravko Marić, koji je hrvatskom saboru predstavio prijedlog rebalansa ovogodišnjeg državnog proračuna.

Nominalno je najveći iznos za očuvanje radnih mjesta, sa isplatama za svibanj i lipanj doći ćemo do 12 milijardi kuna, rekao je Marić HDZ-ovu Josipu Begonji.

Rebalans, istaknuo je, nije prvenstveno vezan za covid-19, već, prije svega, za problematiku zdravstva.

Samo bolnice krajem veljače imale su 4.7 milijardi kuna obveza, zadnji podatak je 4.325 milijardi, od čega su 3.3 milijarde dospjele obveze i na to je stavljen fokus, odgovorio je Borisu Lalovcu (SDP).

Anka Mrak Taritaš (Glas) ističe da je korona samo pojačala probleme u zdravstvu te se pita do kada sve to može ići bez reforme.

Marić ne spori da je sada više nego jasno da treba sveobuhvatna reforma zdravstva, s naglaskom na troškovnoj strani. "Netko je izbrojio 17 sanacija, kod svake je rečeno: 'Ovo je zadnji put.' Treba zaista učiniti sve da dođemo do tog zadnjeg puta", naglasio je.

Povećanje plaća je stvarno

Ministar je odbacio tvrdnje Željka Pavića (SDP) da je povećanje plaća u javnim službama deklaratorno. "Ni blizu, stvarno je, da stvarnije ne može biti", uzvratio je pa naveo da je osnovica plaće za državne i javne službenike prije pet godina iznosila 5108, danas je 6044 kune.

Plaća je porasla za 1200 kuna neto, to govori da se dobro upravlja i u izazovnom vremenu covid-krize, dodaje Ivan Ćelić (HDZ).

Siniša Hajdaš Dončić (SDP) upozorava da je u dvije godine javni dug povećan za 54 milijarde kuna i da u Hrvatsku ulazi puzajuća inflacija.

"Kad imate veliko monetarno otpuštanje, tiskanje novca na globalnoj razini, stvaraju se određeni inflatorni pritisci. Inflacija u Hrvatskoj miruje dugi niz godina, no imamo mi iskustva i znanja", kazao je.

Damir Bakić i Vili Matula (ZLB) ustrajavaju na odgovoru koliko je novca rebalansom rezervirano za obnovu privatnih kuća i stanova u Zagrebu.

"Dinamika pripreme i procedure za obnovu privatnih i javnih objekata će diktirati i potrebna financijska sredstva i sukladno tome ćemo ih u proračunu planirati", rekao je Marić, ističući da su, kad se sve zbroji, štete od zagrebačkog i petrinjskog potresa 18 milijardi eura.

Ministar ističe da proračunski manjak od 17.1 milijardu kuna neće ugroziti tempo ulaska u euro-zonu. Mislim da neće, i dalje smo u zoni fiskalne sigurnosti i stabilnosti, rekao je Dragani Jeckov (SDSS).

"Ugostiteljima nismo i nećemo okrenuti leđa"

Marin Miletić (Most) ministra je pitao može li utjecati na to da se za vrijeme Europskog prvenstva u nogometu produlji rad ugostiteljima.

Od početka pandemije ugostiteljstvo je prepoznato vladinim mjerama. Nismo im i nećemo okretati leđa, odgovorio mu je ministar i najavio da će se idućih dana sresti s ugostiteljskim udrugama.

"Ne komentiram pojedinačne slučajeve, ali porezna uprava djeluje sukladno svim propisima", odgovorio je Marić zastupnici Karolini Vidović Krišto (NZ), koju je zanimalo je li plaćen porez na Todorićeve Kulmerove dvore.

Bojan Glavašević (ZLB) istaknuo je da  je njegov Klub protiv nabave višenamjenskih borbenih aviona, koji će stajati 999 milijuna eura. Iduće godine ići će se u isplatu rate za taj nevjerojatan trošak, gdje će se onda rezati, odnosno prikupiti 1.8 milijardi kuna, pitao je.

Ministar odgovara kako je za pretpostaviti da će se od Hrvatske, ovisno kako će teći razgovori i potpisivanje sporazuma, tražiti plaćanje nekog predujma. "Za taj predujam, bilo ove ili iduće godine, morate zadužiti i ulazi i javni dug. Što se tiče deficita i rezultata proračuna, on se knjiži onog časa kada prvi avioni pristignu. Prema ovoj dinamici, računamo da će to biti 2024." rekao je Marić.