MINISTAR uprave Lovro Kuščević istaknuo je danas kako ne vjeruje da je došlo do većeg broja zapošljavanja državnih službenika jer bi se - kad bi se napravila dobra analiza - vidjelo da se sustav koji prati zaposlene u javnoj upravi nerijetko i duplira. 

 

Na upit novinara kako komentira povećanje zapošljavanja državnih službenika - u mandatu vlade Andreja Plenkovića oko 2700, a prije toga tisuću i nešto, ukupno oko 4000, ministar Kuščević rekao je kako najprije mora upozoriti na činjenicu da se sustav koji prati zaposlene u javnoj upravi nerijetko i duplira. Drugim riječima, Kuščević kaže kako sustav koji broji zaposlene nije dobar te da točne brojke nemaju.

 

 

 

Kuščević je danas tako rekao kako, nažalost, centralni obračun plaća zaposlene u javnoj upravi vodi tako da duplira određene ljude ako rade u više institucija te da je po tim podatcima riječ otprilike o 4000 novozaposlenih. Poručio je da rade na tome da se sustav napravi bolji i kvalitetniji kako bi ti podaci bili sto posto transparentni. 

 

"Naime, imamo osoba koje rade na nekoliko fakulteta, liječnika koji rade u nekoliko ustanova i onda se oni i u tom sustavu dupliraju", objasnio je Kuščević. 

 

Ako se pogleda broj zaposlenih po institucijama, rekao je, jasno se vidi da je obrazovanje i zdravstvo "zaposlilo gotovo cijeli taj broj".

 

"A to upravo jasno govori i o politici vlade, o njenom odnosu prema zdravstvu i prema obrazovanju, kao dva, ja bih rekao, najvažnija segmenta hrvatskog društva", ustvrdio je Kuščević. 

 

 

Istaknuo je kako je ipak najviše ljudi zaposleno na EU fondovima, gdje su i prema EU-u imali obvezu zaposliti ljude, a rezultati toga se vide jer su 2017. povukli 300 posto više novca u odnosu prema 2016.  "Dakle, ja vjerujem da imamo dobro opravdanje za svako novo radno mjesto", rekao je ministar uprave. 

 

Podsjetio je kako i danas vrijedi pravilo da je za dvije osobe kojima prestane radni odnos moguće zaposliti jednu osobu.

 

Rekao je da su mnogi novozaposleni zaposleni na određeno vrijeme, dok traju projekti. Također, zaposlene su i osobe koje su došle na radno mjesto žena koje su otišle na rodiljni, a sada su u sustavu i jedni i drugi. 

 

"Dakle, kad bi se napravila dobra, prava analiza, ja ne vjerujem da je došlo do većeg broja zapošljavanja", poručio je ministar uprave Lovro Kuščević. 

 

 

Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Katarina Ivanković Knežević rekla je da "apsolutno imaju saznanja" o zapošljavanju državnih službenika jer je jedan od njihovih najvažnijih poslova upravljanje europskim financijskim sredstvima, to jest Europskim socijalnim fondom. 

 

"Najveći broj novozaposlenih jest u tijelima koje upravljaju europskim fondovima - Europskim socijalnim fondom ili Fondom za ruralni razvoj ili Regionalnim razvojnim fondom ili Kohezijskim. Tu se zapravo bilježi najveće povećanje zaposlenih", rekla je.

 

Poručila je kako to smatraju "apsolutno pozitivnim" budući da će veći broj zaposlenih moći osigurati bolju apsorpciju EU novca jer je bitno da nijedan euro ne ostane nepotrošen kako bi građani vidjeli dobrobit koja dolazi iz EU fondova. Rekla je kako misli da je na tim EU fondovima u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava zaposleno oko 600 ljudi.  

 

 

Na pitanje kakve su naknade za nezaposlene osobe starije životne dobi te planiraju li se neki potezi da one lakše pronađu posao, odgovorila je kako mnogo rade na tome da se zaposle oni koji su na rubu siromaštva ili socijalne isključenosti zbog raznih razloga. 

 

Istaknula je da su im osobe starije životne dobi, uz žene, mlade i dugotrajno nezaposlene, jedna od ključnih skupina i u mjerama aktivne politike zapošljavanja i u potporama za zapošljavanje, usavršavanje i očuvanje radnih mjesta.

 

Podsjetila je na najveći projekt koji provode - "Zaželi", za zapošljavanje žena u seoskim područjima na dvije godine, a one pružaju pomoć i potporu starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju. Na jednu ženu koju zaposle skrb dobiju četiri osobe, bez obzira na to jesu li ili nisu u istom kućanstvu. Žene zaposlene u tom projektu uz plaću dobivaju i putne troškove te ono što je mnogo vrjednije - obrazovanje koje će im omogućiti da nakon završetka projekta pokrenu svoj posao.

 

Rekla je da će u te dvije godine osigurati i pomoć za pripremu projekata za samozapošljavanje te financijske instrumente, koji počinju 2019., a nezaposlene osobe u nepovoljnom položaju moći će po vrlo povoljnim uvjetima dobiti mikrokredite, garancijske sheme ili neki drugi oblik pomoći.

 

 

Kad je riječ o zapošljavanju ostalih skupina, Ivanković Knežević istaknula je da je trenutačno u procesu mini reforma radi zapošljavanja osoba s invaliditetom.

 

Novinarima je odgovorila kako će nezaposlene osobe i dalje tri puta moći odbiti posao, a taj broj ne namjeravaju smanjiti. 

 

"Namjeravamo pojačati aktivnost Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u aktivaciji tih osoba, što znači proaktivan pristup", poručila je. U tom su Zavodu od početka siječnja kontaktirali s gotovo svim nezaposlenim osobama u akciji vezanoj za zapošljavanje u turizmu i sezonsko zapošljavanje u turizmu kako bi vidjeli koliko je onih koji mogu odraditi turističku sezonu.

 

Najavila je da će se Zavod aktivnije uključiti kad je riječ o svim nezaposlenima i onima koji možda žele promijeniti profesiju.