DRŽAVA je napravila grešku automatskim odabirom mirovinskih fondova B kategorije umjesto A, zbog čega su ostvareni manji prinosi na uplaćene iznose te će mirovine u budućnosti biti manje. Ali značajne razlike u prinosima ne postoje samo između kategorija, koje se sastoje od više fondova, nego i među samim fondovima. Jednostavno su neki bolji u ulaganju i osiguravanju većih prinosa, a neki lošiji.

Za razliku od prvog stupa, koji funkcionira po principu međugeneracijske solidarnosti i novac koji radnici uplaćuju se koristi za isplatu današnjih, a ne budućih mirovina, sve uplaćeno u drugi stup je privatna imovina. Država je loše informirala građane o tome kako funkcionira drugi stup, koju kategoriju fondova odabrati, koje su prednosti i mane te koja su njihova prava po pitanju korištenja sredstava koja su uplaćivali u fond.

>> Mirovine će biti manje zbog greške države

Država je sama počela stavljati nove radnike u A kategoriju, to trebaju napraviti svi koji su prije stavljeni u B kategoriju. Evo kako 

Ne samo da je loše informirala građane nego je i sama napravila grešku tako što je nakon osnivanja tri kategorije fondova 2014. nove osiguranike stavljala u B kategoriju, koja je ostvarivala manje prinose.

Greška je ispravljena tek 2019., otkad se novi osiguranici (tj. radnici) automatski stavljaju u A kategoriju, ali nitko nije obavijestio one koji su godinama greškom bili u B kategoriji da je dobra ideja prebaciti se u A fondove i ostvarivati veće prinose na svoj novac. Ali postoje i velike razlike u prinosima između fondova iste kategorije bez obzira na to želi li se ostati u B ili prebaciti u A. Objasnit ćemo i kako se možete prebaciti u drugu kategoriju i fond.

Za one koji nisu pred ulazak u mirovinu je najisplativije da se prebace iz B u A kategoriju. Država je sama počela stavljati nove osiguranike u A kategoriju zbog većih dugoročnih prinosa tek 2019., ali oni koji su do tada stavljani u fondove B kategorije su tamo i ostali. Oni to mogu napraviti sami na nekoliko načina.

Kategoriju se može promijeniti jednom godišnje te se istovremeno može promijeniti i nju (A, B ili C) i sami fond. Svaka kategorija ima više fondova koji različito ulažu (iako prema određenim zakonskim ograničenjima). Zbog razlika u ulaganjima se javljaju i razlike u prinosima, pa unutar iste kategorije neki fondovi ostvaruju bolje, a drugi lošije prinose.

Najbrži način promjene mirovinskog fonda (unutar iste kategorije ili u drugu kategoriju) je preko sustava e-Građani. Za to prvo treba otvoriti katalog usluga, tj. e-Usluge na stranici e-Građani (prva slika), zatim filtrirati po korisnicima, odabrati "za građane" (druga slika) te u novom popisu kategorija pronaći "Obvezni mirovinski fond (prijava/promjena)".

Tko ima elektroničku osobnu iskaznicu (eOI) i čitač ili koristi internetsko bankarstvo, može odmah početi koristiti usluge preko e-Građana. Detaljne upute kako se prijaviti na e-Građane možete pronaći na službenoj stranici. 

Može se promijeniti u FINA-i i Mirovinskom informativnom centru

Oni koji nemaju e-Građane, promjenu mogu napraviti u bilo kojoj poslovnici FINA-e na šalteru na kojem se obavljaju poslovi Središnjeg registra osiguranika (REGOS). Najbližu poslovnicu FINA-e možete potražiti na službenoj stranici.

2021. su otvorena i četiri Mirovinska informativna centra, u Zagrebu na adresi Gradišćanska 26, Splitu na adresi Matoševa 3, u Osijeku J. J. Strossmayera 3 i u Rijeci na adresi Titov trg 8A. Otvoreni su radnim danom od 8 do 20 sati, a među ostalim uslugama postoji šalter REGOS-a na kojem se može izvršiti promjena kategorije i fonda.

Postoje značajne razlike u prinosima među fondovima u istoj kategoriji

Oni koji iz nekog razloga žele ostati u kategoriji B, svejedno mogu poboljšati svoju buduću situaciju. Postoje četiri fonda u B kategoriji: Erste Plavi, PBZ CO, Raiffeisen OMF i AZ. Najveća imovina su Raiffeisen i AZ unatoč tome što su ostvarili zamjetno manji prinos od početka rada 2014. nego druga dva, PBZ CO i Erste Plavi. Manje prinose su ostvarili i u zadnjih godinu dana.

Znači, čak i oni koji iz nekog razloga žele ostati u B kategoriji, mogu dugoročno ostvariti bolje prinose i u konačnici imati bolju mirovinu ako se prebace u neki od fondova s boljim prinosom. Nema garancije da će tako ostati u budućnosti, ali dosadašnjih deset godina je dovoljno dug period da se mogu donositi zaključci o kvaliteti ulaganja fondova. 

Dugoročno su fondovi A kategorije najisplativiji, ali i među njima postoje velike razlike

Država je 2019. sama počela stavljati nove osiguranike (tj. radnike) u fondove kategorije A umjesto B. Jasno je da su ti fondovi puno isplativiji dugoročno, pa čak i kratkoročno. Ostvarili su daleko bolje prinose od osnutka nego fondovi u kategoriji B, kao i u prethodnih godinu dana.

Među njima također postoje velike razlike u prinosima. Najmanje uspješan je Raiffeisen OMF s prinosom 84.17 posto od osnutka te 8.58 posto u zadnjih godinu dana. AZ je također imao lošije rezultate od prosjeka, s prinosom od osnutka 95.59 posto i u zadnjih godinu dana 11.63 posto.

Najbolje prinose je ostvario PBZ CO, 130.66 posto od osnutka i 13.46 posto u zadnjih godinu dana. Erste Plavi je pak od osnutka ostvario prinos 113.90 posto, a zadnjih godinu dana 14.01 posto.

Imovinu čine uplate osiguranika, tj. zaposlenih (5 posto bruto plaće svaki mjesec) i ostvareni prinosi, a u fondovima kategorije A je nekoliko desetaka puta manja nego u kategoriji B. U kategoriji B se kreće od 3.15 do 7.27 milijardi eura po fondu, a u kategoriji A od 121 do 179 milijuna eura po fondu. To je upravo zbog toga što su se od 2014. do 2019. novi osiguranici automatski stavljali u kategoriju B.

Zbog čega postoje razlike između kategorija i unutar kategorije?

Razlike između kategorija javljaju se zbog različitih zakonskih ograničenja oko toga koliko i gdje mogu fondovi u kategorijama ulagati. Primjerice, fondovi u kategoriji B po sili zakona smiju maksimalno 40 posto neto imovine imati u dionicama iz Hrvatske, EU ili neke od članica OECD-a, a fondovi A kategorije mogu imati maksimalno 70 posto imovine uloženo u dionice.

U B kategoriji minimalno 60 posto imovine mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje u eurima, a u A kategoriji 40 posto. Međutim, za razlike između fondova iste kategorije odgovorna je isključivo sposobnost upravitelja fondovima da ulažu sredstva uplatitelja, tj. radnika koji izdvajaju iz bruto plaće 5 posto svaki mjesec. Neki su u tome više, a neki manje uspješni. 

U fondovima kategorije C ne bi trebao biti nitko tko nije nekoliko godina pred mirovinom jer cilj njihovih ulaganja nije ostvarivanje što većeg prinosa, nego čuvanje trenutne vrijednosti. Maksimalno 10 posto imovine tih fondova može biti uloženo u dionice, a minimalno 60 posto mora biti u državnim obveznicama. Zbog toga su im prinosi mali iako se i njima može dogoditi da jedne godine budu u minusu (npr. 2022.).