PROŠLA, 2025. godina nije bila dobra za međunarodne mirovne misije. Iako se njihov ukupan broj tek neznatno smanjio, na terenu je bio angažiran najmanji broj pripadnika međunarodnih snaga u posljednjih 25 godina, navodi se u novom izvješću Stockholmskog instituta za istraživanje mira (SIPRI).

Krajem prosinca 2025. u misijama je bilo angažirano jedva 79.000 ljudi, što uključuje vojnike, policajce i civilno osoblje, a ta se brojka u proteklih deset godina gotovo prepolovila, piše Deutsche Welle.

Politički i financijski razlozi

Istraživačica SIPRI-ja Claudia Pfeifer Cruz navodi da za to postoji nekoliko razloga. "U suštini, države su jednostavno manje spremne ulagati u mirovne misije - i financijski i politički", kaže ona. Dodaje kako pregovori u tijelima koja odlučuju o slanju postrojbi ili produljenju mandata postaju sve teži, prvenstveno zbog rasta geopolitičkih napetosti, osobito nakon ruske invazije na Ukrajinu.

U Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda sile s pravom veta sve češće se međusobno blokiraju, a slični problemi pogađaju i regionalne organizacije poput Afričke unije. Uz to, međunarodnim organizacijama poput UN-a ponestaje novca - tijekom 2025. u proračunu je povremeno nedostajalo više od dvije milijarde američkih dolara.

"Krizu likvidnosti UN-a izazvalo je i to što Sjedinjene Američke Države nisu uplatile ugovorene doprinose za očuvanje mira", objašnjava istraživačica SIPRI-ja. To je velik problem, dodaje, jer doprinos SAD-a čini više od četvrtine ukupnog proračuna za mirovne misije. I druge velike države donatori, poput Kine, svoje su doprinose uplatile sa zakašnjenjem ili ih uopće nisu uplatile, zbog čega su sve misije UN-a morale ograničiti svoje djelovanje i smanjiti broj zaposlenih.

Ozbiljne posljedice na terenu

"To već sada ima ozbiljne posljedice", upozorava Pfeifer Cruz. "Kada se čitave misije moraju obustaviti, pojedini sukobi ostaju prepušteni sami sebi." Kada se to dogodi, raste vjerojatnost izbijanja novih žarišta, pogotovo onih s težim posljedicama za civilno stanovništvo.

Pfeifer Cruz je uvjerena da regionalni akteri, bilateralne mirovne misije između susjednih država, kao ni angažman privatnih vojnih kompanija, ne mogu zamijeniti koordinirane misije UN-a. "Vidimo da su takve operacije slabo učinkovite", naglašava Pfeifer Cruz, dodajući da je još više zabrinjavaju "užasne posljedice za civilno stanovništvo". U takvim formatima, navodi, nedostaju okviri multilateralnih mirovnih operacija, odnosno poštovanje ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava. Unatoč svemu, ona vjeruje u budućnost međunarodnih mirovnih misija. "Vjerujem da će opstati, možda samo u manjem opsegu i na nešto drukčiji način nego dosad. Ali i dalje sam uvjerena da su one najbolja opcija za upravljanje sukobima koju trenutačno imamo."

Institut za istraživanje mira SIPRI svake godine objavljuje nekoliko izvješća, među ostalim o svjetskim vojnim izdacima i industriji naoružanja. Riječ je o neovisnoj organizaciji koju velikim dijelom financira vlada Švedske.